Prema podacima koje je jučer objavio slovenski statistički zavod, inflacija u Sloveniji u zadnjih 12 mjeseci iznosila je 5,6 posto, što je dvostruko viša stopa u odnosu na kraj prosinca 2006., prije uvođenja eura.

Godinu dana nakon uspješnog i glatkog preuzimanja eura Slovenija bilježi najveću stopu inflacije među 13 država koje koriste zajedničku europsku valutu.

Prema podacima koje je jučer objavio slovenski statistički zavod, inflacija u zadnjih 12 mjeseci mjerena harmoniziranim indeksom rasta cijena životnih potrepština iznosila je 5,6 posto, što je dvostruko viša stopa u odnosu na kraj prosinca 2006., prije uvođenja eura.

"Inflacija nas ne prikazuje u najboljem svjetlu", rekla je ravnateljica državnog statističkog zavoda Irena Križman i objasnila da su na inflaciju najviše djelovala kretanja cijena hrane i ugostiteljskih usluga, te visoke cijene naftnih derivata na svjetskom tržištu.

Cijene hrane i pića ove su godine po statističkim podacima porasle za 12,9 posto, a najizraženiji je rast cijena mlijeka i mliječnih proizvoda i jaja - skoro 22 posto, zatim ulja i masnoća za oko 20 posto, te pekarskih proizvoda za 18,3 posto.

Dok je do prije tri godine globalizacija u tom sektoru djelovala na smanjenje cijena, sadašnji trendovi u svijetu su se promijenili i nitko više ne računa na niske cijene hrane, izjavio je makroekonomist Igor Masten.

Slovenija među 13 zemalja u kojima se koristi euro ima najvišu stopu inflacije, a nakon nje slijede Španjolska i Luksemburg.

Iako vlada tvrdi da nešto viša inflacija omogućuje iznimno visoke stope rasta i da nije izazvana potrošnjom države, oporbeni političari od premijera Janeza Janše očekuju odlučnije mjere, a sindikati nisu odustali od novih prosvjeda u slučaju da poslodavci ne pristanu na povećanje plaća u skladu s inflacijskim trendom.

"Janšina vlada djeluje reaktivno umjesto proaktivno, mi smo mjere predlagali prije godinu dana, ali su nas ignorirali", izjavio je zastupnik socijalnih demokrata (SD) i nekadašnji ministar financija Milan Cvikl koji tvrdi da je Janšina vlada u protekle tri godine razvoj temeljila na visokim javnim investicijama i dodatnom zaduživanju u inozemstvu zbog čega se prosječni vanjski dug po stanovniku, kako tvrdi, u nekoliko godina gotovo udvostručio.

"Trebamo novu vladu koja će programirati održiv razvoj i djelovati racionalno, kako bi nastali uvjeti za pravedno društvo u kojemu se stvara blagostanje za sve njegove članove", navodi Cvikl.