Prvu tranšu povišice od šest posto dobili su lani, a treću će primiti 1. siječnja sljedeće godine

Od 1. siječnja plaće državnih i javnih službenika povećane su za šest posto. Rezultat je to trogodišnjeg sporazuma koji su Vlada i sindikati potpisali u studenome 2006. godine nakon štrajka javnih službi.

Prvu tranšu povišice od šest posto dobili su lani, a treću će primiti 1. siječnja sljedeće godine. Iako tehnička, Vlada je odluku o povećanju osnovice za plaće na 5108,84 kune donijela u prosincu za prva tri mjeseca ove godine, ali je novac osiguran u proračunu za cijelu godinu.

S tim će povišicama državni i javni službenici prvi među zaposlenima moći bar malo amortizirati udar cijena na kućne blagajne isušene blagdanskom kupnjom. Dok zaposlenima u državnoj upravi, zdravstvu, socijalnoj skrbi i kulturi plaće rastu samo šest posto za cijelu godinu, radnike u prosvjeti i znanosti čeka još jedna povišica od 2,1 posto od 1. srpnja.

Riječ je o prosvjetnom dodatku za koji su se posebno izborili prosvjetni sindikati, a koji se isplaćuje svake godine sve do 2012.

Tako će u siječanjskoj plaći državni službenici i namještenici, ovisno o radnome mjestu i stažu, primiti više od 125 do 270 kuna. Najmanji porast osjetit će čistačice s plaćom od 2470 kuna, a najveći viši stručni savjetnici, čija će prosječna plaća biti oko 5600 kuna. Samostalni upravni referent primit će 213 kuna povišice i 4330 kuna plaće.

S povišicom od 192 kune policajac će dogurati do plaće od 3675 kuna, a upravnom referentu uz 176 kuna povišice plaća će biti 3390 kuna.

Nastavnik početnik može računati na 270 kuna povišice, što će mu donijeti plaću od 4710 kuna.

Nastavniku s 20 godina staža uz povišicu od 306 kuna plaća će porasti na 5405 kuna. Redovni profesor s 20 godina staža dobit će 574 kune više i 10.150 kuna plaće. Najveću povišicu od gotovo 800 kuna primit će redovni profesor s 40 godina staža, a plaća će mu pred mirovinu iznositi oko 13.660 kuna.

Sindikati državnih službi ističu da se sa šestpostotnim povećanjem plaće službenika i namještenika nisu približile prosječnoj plaći u državi, koje su također rasle pet do šest posto.

Potpisujući sporazum s Vladom, ti su sindikati igrali na kartu novog zakona o plaćama državnih službenika, kojim bi se, uz veće koeficijente i razvrstavanje u platne razrede, zaposlenima dodatno povećale plaće. No, to se nije i dogodilo.