Uvozni lobi je došao do zaključka da cijene sada mogu ići u nebo, jer smo s konzumerizmom otišli predaleko

Ako je vjerovati Ivi Sanaderu, premijeru, i Ivanu Šukeru, ministru financija, aktualni val poskupljenja koji je zapljusnuo Hrvatsku kumulativna je posljedica poremećaja na svjetskom tržištu i ekstremnih apetita lokalne uprave i samouprave, piše tportal.hr .

Stručnjaci, međutim, tvrde da je takvo stanje posljedica znatno dubljih poremećaja te ukoliko se ne obuzda potrošnja i aktivira proizvodnja, situacija će biti još i gora.

Takav zaključak izvodi se iz njihovih novih izjava: premijer Sanader, uoči prve sjednice svoje nove Vlade, rekao je da 'svi skupa, u Vladi, socijalni partneri, udruge potrošača, građani i zakonodavna vlast, moramo znati da smo u situaciji u kojoj Hrvatska nije izdvojen slučaj, nego je na neki način žrtva svega što se događa na svjetskom tržištu'.

Također je ocijenio kako su lokalni čelnici utječući na porast cijena komunalija, doprinijeli rastu inflacije i padu životnog standarda, što je ponovio i Šuker, pa su predstavnici Saveza udruga gradova i općina pozvani u Vladu na sastanak s premijerom.

Usto, valja se podsjetiti da se u prosincu stopa inflacije popela na najvišu razinu u proteklih sedam godina - 5,8 posto, što se uklapalo u predviđanja Željka Rohatinskog, guvernera Hrvatske narodne banke, izrečena još u studenom uoči izbora, kada je najavio da zbog rasta cijena i potrošnje Hrvatsku čeka inflacija kakve dugo nije bilo.

Najavio je tada i prosinačku inflaciju veću od pet posto, te predvidio da će inflacija u 2008. biti viša od 4,5 posto. Njegove najave nisu naišle na prijateljski prijam u Banskim dvorima, no sada, kad su se ostvarile, Banski dvori izlaz traže u zauzdavanju lokalne samouprave.

 

'Ma, to nema veze ni sa čim', reći će o Vladinoj inicijativi Slavko Kulić, znanstveni savjetnik u Ekonomskom institutu. 'Nedavno sam baš na OTV-u pričao o tome, ovo što se sada događa kod nas posljedica je znatno dubljih poremećaja. Uostalom, kod nas su cijene komunalija dosad bile ispod svake razine', smatra Kulić, te kao glavni hrvatski problem detektira nedostatak proizvodnje.

Uvozni lobi je došao do zaključka da cijene sada mogu ići u nebo, jer smo s konzumerizmom otišli predaleko, a ne treba zaboraviti ni da država zarađuje na uvozu kroz PDV.

Rastrošni smo, neobazrivi, nemamo ni kulture življenja, ni potrošnje, ponašamo se kao poludivlja bića. Trošimo 120 do 130 posto energije po jedinici bruto proizvoda više nego Europa, a ništa ne stvaramo i normalno je da nas svijet onemogućava da i dalje trošimo', kaže Kulić i najavljuje 'neoliberalnu eutanaziju' u Hrvatskoj, što bi značilo da građani više neće moći ni kupovati kao dosad, ni dizati kredite. A jedinu alternativu tome vidi u obuzdavanju potrošnje i rastu proizvodnje.

Da će razna zauzdavanja potrošačkih navika zaista biti neophodna, jasno je i iz prosinačke košarice Saveza samostalnih sindikata. Prema njihovim pokazateljima, prosječna je plaća u Republici Hrvatskoj u zadnjem mjesecu prošle godine iznosila 4.579 kuna, dok su minimalni troškovi preživljavanje četveročlane obitelji bili 6.014,78 kuna.

Gledano po regijama, najniža plaća od 3.752,67 kuna bila je u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, dok su troškovi četveročlane obitelji tamo iznosili 6.190,91 kunu. Nešto višu plaću od 3.767,10 kuna primali su u Slavoniji i Baranji, a troškovi su tamo bili 5.740,76 kuna. U središnjoj Hrvatskoj, prosječna je prosinačka plaća iznosila 3876,46 kuna, dok je košarica bila 'teška' 5.952,93 kune.

Na ljestvici primanja slijedi Dalmacija s prosječnom plaćom od 4.248,91 kunom i košaricom od 5.834,10 kuna, pa sjeverni Jadran, gdje je prosječna plaća bila 4.427,39 kuna, a za košaricu je trebalo izdvojiti 6.273,82 kune, dok je najveća prosinačka plaća bila u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji - 4.967,05 kuna, a troškovi košarice iznosili su 6.340,66 kuna. Inače, navede košarice obračunavane su za obitelji koje imaju vlastiti dom, dok su za podstanare iznosi znatno viši.