U Domu županije u Zadru, kao i u Biogradu, Benkovcu, Obrovcu i Gračacu izložena je Studija utjecaja na okoliš za izgradnju magistralnog plinovoda Bosiljevo - Split od Gospića do Benkovca

Plin bi na područje Zadarske županije trebao doći najkasnije do 2011. godine jer će se do tada izgraditi magistralni plinovod u sklopu plinovodnog sustava Like i Dalmacije.

Cijeli će sustav uvođenja plina u sve gradove i naselja Zadarske županije stajati 900 milijuna kuna, dok će plinofikacija gradova Zadra, Biograda i Benkovca stajati 190 milijuna kuna.

Plinovodni sustav gradi se u četiri dijela od kojih se treći dio od Gospića do Benkovca odnosi na Zadarsku županiju. Izgradit će se 86 kilometara magistralnog plinovoda te 30-ak kilometara odvojnih cjevovoda i četiri mjerno-regulacijske stanice: Zadar, Biograd, Benkovac i Gračac.

U Domu županije u Zadru, kao i u Biogradu, Benkovcu, Obrovcu i Gračacu izložena je Studija utjecaja na okoliš za izgradnju magistralnog plinovoda Bosiljevo - Split od Gospića do Benkovca.

Javni uvid trajat će do 5. veljače dokad se mogu dostavljati primjedbe, a Zadarska će županija potom raspisati natječaj za izbor koncesionara koji će graditi plinovod te poslije i distribuirati plin.
Plinovod će uglavnom prolaziti koridorom autoceste Zagreb - Split kao i uz magistralnu željezničku prugu.

U Studiji utjecaja na okoliš pri izgradnji plinovoda ističe se da će kod pripreme terena za postavljanje cjevovoda doći do promjena u eko-sustavu, najviše na mjestima gdje će se postaviti montažne mjerno-regulacijske stanice, ali plinovod neće utjecati na podzemne vode.

Zemljište će pri polaganju cijevi, zbog prenamjene, biti privremeno oštećeno. Radni pojas na poljoprivrednim zemljištima bit će širok 22 metra, a na šumskim zemljištima 18 metara. Na mjestima uz položene cijevi ostat će desetak metara trajno čistog pojasa koji će biti obilježen radi izbjegavanja eventualnih šteta.

Pri izgradnji plinovoda bit će zabranjen uzgoj onih kultura čije korijenje prelazi dubinu od jednog metra, kao i onih kultura koje se sade na dubini većoj od pola metra.

Budući da su cijevi od specijalnog čelika i postavljat će se na minimalnoj dubini od 75 centimetara te najprije zatrpavati pijeskom, a najmanja dubina iskopa bit će 1,3 metra, utjecaja na vodotoke neće biti, a nakon završetka postavljanja cjevovoda poljoprivredne površine opet će se moći koristiti.