Uz turizam, poljoprivreda je glavni pravac gospodarskoga razvoja kojemu je budućnost u osmišljenom regionalnom razvitku

"Osnovni problemi naše poljoprivrede su previše neobrađenog zemljišta, usitnjeni i mali posjedi, nedovoljno korištenje pašnjaka, manjak navodnjavanja, nesređeno tržište poljoprivrednih proizvoda, te velik i nekontroliran uvoz", istaknuto je na Okruglom stolu "Poljoprivreda na mediteranskom području Hrvatske", održanom u Zadru.

Uz turizam, poljoprivreda je glavni pravac gospodarskoga razvoja kojemu je budućnost u osmišljenom regionalnom razvitku. Većina poljoprivrednih površina na kojima su maslinici i vinogradi ima manje od jednog hektara zemljišta, što bitno ne može povećati ni maslinarstvo niti vinogradarstvo.

Usto, tek se sedam posto vlasnika zemljišta profesionalno bavi poljoprivrednom proizvodnjom.

"Vlada preko resornog ministarstva u svojim programima nudi velika sredstva, ove je godine to više od 500 milijuna kuna. Pozivamo općine da naprave svoje programe, jer novca ima, ali se neće moći koristiti ako se ne izrade business planovi i investicijski programi za njegovo korištenje", rekao je Ivan Katalinić iz HZPSS-a.

Same županije ne mogu mnogo napraviti u većem razvoju poljoprivrede jer ne raspolažu dovoljnim sredstvima za njezino sufinanciranje, no, uz pomoć države mnogo se toga da učiniti.

Dobar primjer je Zadarska županija koja je u suradnji s jedinicama lokalne samouprave te uz pomoć nadležnog ministarstva i Hrvatskih šuma, subvencionirala kupnju i podjelu sadnica poljoprivrednicima te organizirala stručna savjetovanja. Započela je i obnova zapuštenih poljskih putova u što su se uključile 22 jedinice lokalne samouprave na području županije.

Najvažniji projekt je navodnjavanje koje je temelj sigurne i intenzivne poljoprivredne proizvodnje. Od sredstava iz županijskog proračuna namijenjenih poljoprivredi čak su dvije trećine planirane za navodnjavanje.

Osim izrade projektne dokumentacije započinju i radovi na sustavu Škabrnja te sanacija sustava Baštica, kao i drugi sustavi navodnjavanja kojima će se obuhvatiti više od pet tisuća hektara poljoprivrednih površina na zadarskom području.

Organizatori okruglog stola bili su Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Hrvatski zavod za poljoprivredno savjetodavnu službu, Zadružni savez Dalmacije i Zadarska županija uz nekoliko suorganizatora na inicijativu Dinka Tudora, najstarijeg agronoma u Hrvatskoj.

U sklopu okruglog stola održana su i brojna predavanja o vinogradarstvu, maslinarstvu, voćarstvu, povrćarstvu, navodnjavanju, stočarstvu, obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, ulozi županija u razvoju poljoprivrede, ulozi poljoprivrednog zadrugarstva Mediterana i dr.