Procijenjena ukupna zaduženost stanovništva porasla je oko 3 posto

Sve više Hrvata živi na dug. Prema podacima Hrvatske narodne banke, prosječna zaduženost po zaposlenom tijekom prve polovine 2007. porasla je više od 5.000 kuna pa je na kraju lipnja lani iznosila oko 74.000 kuna. Procijenjena ukupna zaduženost stanovništva porasla je oko 3 posto.

Ukupna zaduženost uključuje dug građana prema bankama, stambenim štedionicama, društvima za lizing, društvima za osiguranje i štedno-kreditnim zadrugama te inozemni dug.

Istodobno je štednja stanovništva u poslovnim bankama rasla sporije, pa je omjer duga i oročenih depozita stanovništva do kraja lipnja 2007. porastao na oko 139 posto. No, analitičari HNB-a napominju da pritom treba uzeti u obzir da je u prvom polugodištu 2007. nastavljen trend osjetnog porasta ulaganja stanovništva u investicijske fondovi i izravno na tržište kapitala, pa je omjer ukupnog duga i ukupne financijske imovine stanovništva manji, ali o tome nema statističkih podataka.

Dug prema poslovnim bankama i dalje je najznačajnija kategorija zaduženosti stanovništva s udjelom od oko 94 posto. Od ukupnog porasta bankovnih kredita stanovništvu pak u prvom polugodištu 2007. gotovo se polovina odnosila na stambene kredite, a njihov je udio u ukupnim bankovnim kreditima građanima na kraju lipnja 2007. dosegnuo 40,2 posto.

U usporedbi s većinom novih država članica EU razina duga stanovništva prema bankama, iskazanog u eurima u odnosu prema BDP-u, u Hrvatskoj je i dalje gotovo dvostruko viša nego u tim zemljama. No, istodobno stanovništvo u Hrvatskoj relativno više štedi u bankama od stanovništva tih zemalja.