Kao malena zemlja Hrvatska treba razmotriti filozofiju stvaranja industrijske politike, a znanost je posebno važna, ustvrdio je Nadan Vidošević

U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) jučer je održan prvi sastanak Poslovno- znanstvenog kluba što ga je Komora osnovala kako se što bolje povezalo tržišno gospodarstvo s akademskom zajednicom kao nositeljem stvaralaca znanja i izvorom izvrsnosti u razvoju novih i inovativnih proizvoda.

Poslovno-znanstveni klub HGK pokreće u suradnji s Poslovno-inovacijskim centrom Hrvatske - Bicro d.o.o., priopćeno je danas iz HGK.

Na susretu predstavnika hrvatske akademske zajednice i gospodarstvenika u Poslovnom klubu HGK predsjednik HGK Nadan Vidošević je ustvrdio kako u Hrvatskoj danas nema velikih razvojno-istraživačkih potencijala.

U novim društvenim okolnostima tržište oblikuje suradnju, a prema tome se okreću i znanstvene ustanove. Njihova istraživanja treba primjenjivati hrvatska industrija, naveo je Vidošević, dodavši kako Hrvatska više od 15 godina nije proizvela novi svjetski brand. Podsjetio je da su, primjerice, Kraševi i Plivini proizvodi stvoreni prije više od 30 godina.

Nedostaje i stručnjaka, osobito u industriji, a nije definirana ni nacionalna politika u tom području, istaknuo je Vidošević, napomenuvši kako će se bez vlastita branda teško razvijati određene industrijske grane poput tekstilne industrije, ali i brodogradnje.

Kao malena zemlja Hrvatska treba razmotriti filozofiju stvaranja industrijske politike, a znanost je posebno važna, ustvrdio je Vidošević.

Ruđer Friganović, direktor Sektora za industriju HGK, naveo je da je udio istraživanja i razvoja u BDP-u trenutačno tek 1,2 posto, a cilj je i Lisabonske strategije da taj udio dosegne tri posto. Po stanovniku u istraživanje i razvoj u Hrvatskoj se ulaže 100, u Europi 300, a u SAD-u i Japanu više od 800 eura. Taj sektor u Hrvatskoj tek oko 40 posto financira gospodarstvo, a 60 posto država.

Rad Poslovno-inovacijskog centra - Bicro d.o.o., koji je osnovala Vlada, predstavio je direktor Dalibor Marijanović, naglasivši da je njegova uloga razvoj i provedba programa državne potpore kako bi se potaknuo tehnološki razvoj. Nakana je poticati djelotvoran prijenos znanstvenog rezultata u poslovni proizvod.

Kako je rekao Marijanović, financiranje predkomercijalnih projekata predviđa kreditiranje do 70 posto, najviše do 12 milijuna kuna, a 30 posto novca je iz privatnih izvora. Povrat u slučaju uspješne komercijalizacije je u visini od pet posto bruto prodaje do otplate.

Direktor tvrtke Ruđer inovacija d.o.o. Domagoj Oreb predstavio je nekoliko poslovnih slučajeva komercijalizacije rezultata znanstveno-istraživačkog rada. Tako je prošle godine u Institutu "Ruđera Boškovića" prepoznato 35 projekata kao potencijalno zanimljivih za industriju, 17 projekata je patentirano, sklopljena su četiri licencijska ugovora s gospodarstvom, a osnovane su i tri nove tvrtke za provedbu određenih projekata, navodi se, uz ostalo, u priopćenju.