U ponedjeljak će se u Luxembourgu održati 4. sastanak Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje

Vanjskotrgovinski deficit i visoki vanjski dug predstavljaju prijetnju makroekonomskoj stabilnosti Hrvatske, stoji u zajedničkom stajalištu EU-a za sastanak Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje koji će se održati u ponedjeljak u Luxembourgu.

'Hrvatska je poboljšala svoju sposobnost preuzimanja obveza iz članstva. Pripreme za ispunjavanje zahtjeva EU-a brzo napreduju a usklađivanje s pravilima EU-a u nekim sektorima je na visokoj razini. Ipak, potrebni su znatni napori kako bi se postigla puna usklađenost', stoji u zajedničkom stajalištu EU-a

U ponedjeljak će se u Luxembourgu održati 4. sastanak Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje, zajedničkog tijela zaduženog za nadzor provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Hrvatske i EU-a.

U području javnih nabava zabilježen je 'vrlo ograničen napredak'. EU ističe da je Hrvatski sabor u listopadu 2007. donio novi zakon o javnim nabavama, ali se još zaostaje u izradi 'sveobuhvatne srednjoročne strategije za razvoj sustava javnih nabava i izgradnji institucionalnog kapaciteta', ocjenjuje EU.

U pogledu tržišnog natjecanja, EU vidi određeni napredak u području fiskalne pomoći i u restrukturiranju čeličnog sektora. Od Hrvatske se traže daljnji napori na dovršenju zakonodavne usklađenosti, posebice u pogledu sustava pomoći i fiskalnog zakonodavstva koji se odnosi na Slobodne zone.

Također se traži da se Agencija za tržišno natjecanje opremi odgovarajućim instrumentima. EU također podsjeća na potrebu pravodobnog usvajanja i provedbe programa za restrukturiranje u brodogradnji i dopunjavanja Nacionalnog programa za restrukturiranje u čeličnom sektoru.

Što se tiče državnih potpora, 'EU traži da Hrvatska bez odgađanja donese dopunjeni program restrukturiranja čeličnog sektora i revidirane individualne poslovne planove za brodogradilišni sektor kako bi se uskladila s obvezama iz SSP-a. Sve dok se ti zahtjevi ne ispune, državne potpore tim sektorima su nezakonite od stupanja na snagu Privremenog sporazuma'.

EU pozdravlja napredak postignut u rješavanju zaostataka kod obrade zahtjeva za stjecanjem nekretnina te podsjeća da od veljače 2009. godine, prema SSP-u, državljani zemalja članica EU-a trebaju imati isti tretman pri stjecanju nekretnina kao i hrvatski državljani.

U pogledu oporezivanja, EU upozorava da sadašnji sustav trošarina na cigarete 'rezultira de facto diskriminacijom uvoznih proizvoda, što nije u skladu s SSP-om, i stoga mora biti hitno riješeno'. Također se kaže da neki 'carinski nameti' koje Hrvatska provodi nisu u skladu s europskom pravnom stečevinom i 'čini se sa SSP-om te će morati biti ukinuti'.

EU poziva Hrvatsku da hitno posveti pozornost slabostima u decentraliziranom sustavu upravljanja sredstvima iz pretpristupnih fondova EU-a, zbog čega je Komisija privremeno suspendirala potporu ugovorima iz programa PHARE za 2006. i smanjila iznos iz IPA programa za 5 milijuna eura. EU ističe da bi te mjere trebale biti privremene, 'bit će okončane čim Komisija bude zadovoljna poboljšanjima u Hrvatskoj'.

Unija je zadovoljna napretkom postignutim u poglavlju Sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarna politika, posebice u pogledu ispunjavanja mjerila za otvaranje pregovora u tom poglavlju.

U poglavlju Ribarstvo, postignut je određeni napredak, ali se traže pojačani napori na uspostavi kompjuterskog registra ribarske flote, sustava za nadzor brodova, prikupljanja podataka i jačanja inspekcijskog sustava. EU navodi da se trenutačno radi na dogovoru o provedbi ribarskih odredbi iz bilateralnog sporazuma između Slovenije i Hrvatske o pograničnom prometu i da 'očekuje brzo rješenje'.

Što se tiče ekonomskih kriterija, EU navodi da je makroekonomska politika pridonijela niskoj inflaciji, stabilnosti tečaja i znatnom smanjenju fiskalnog deficita, da postoje dobri ekonomski rezultati sa snažnim investicijama, zaposlenost raste a nezaposlenost, iako je još uvijek visoka, opada.

EU također bilježi daljnji napredak u poboljšanju poslovnog okruženja i uspješni dovršetak privatizacije nekih tvrtki. S druge strane, EU upozorava na vanjskotrgovinski deficit i visoki vanjski dug, koji mogu predstavljati prijetnju makroekonomskoj stabilnosti.

'Također, povoljno ekonomsko okruženje i veliki prihodi nisu u potpunosti korišteni za smanjenje proračunskog deficita, nego su, umjesto toga, vodili ekspanziji potrošnje. Visoka razina tekuće potrošnje, uključujući subvencije gubitaškim poduzećima, i dalje usporavaju strukturalne promjene i vrše pritisak na javne financije. EU bilježi da će neizbježno restrukturiranje biti na korist hrvatskih građana, jer gubitaška poduzeća troše nerazmjeran dio javnih fondova, opterećuju fiskalnu politiku i istodobno ograničavaju izglede za rast', kaže se u dokumentu.