U slučaju zloporaba povlaštenih informacija najoštrije kažnjavanje predviđeno je za osobe koje njima neposredno raspolažu

U prijedlogu novog Zakona o tržištu kapitala Hanfa predviđa znatno oštrije kazne za zloporabu povlaštenih informacija, osobito za članove uprava i nadzornih odbora koji njima raspolažu.

Manipulacija tržištem kapitala i trgovina dionicama na temelju povlaštenih informacija od sljedeće bi se godine trebala kažnjavati znatno strože nego dosad, otkriva Jutarnji list.

U nacrtu novog Zakona o tržištu kapitala za takva djela Hrvatska agencija za nadzor financijskog tržišta predlaže zatvorske kazne u trajanju i do pet godina, dok je postojećim zakonom maksimalno predviđena kazna od dvije godine. No, ni dvogodišnja kazna dosad nije nikome izrečena.

U slučaju zloporaba povlaštenih informacija najoštrije kažnjavanje predviđeno je za osobe koje njima neposredno raspolažu. To su članovi uprava ili nadzornih odbora koji imaju pristup povlaštenim informacijama zbog prirode posla koji obavljaju.

Ako na taj način steknu znatnu materijalnu korist, odnosno drugome prouzroče štetu, Hanfa predlaže da im se izriče isključivo zatvorska kazna u trajanju do pet godina. Kazna je blaža za osobe koji trguju uz povlaštene informacije, a nalaze se izvan tog kruga.

Onome tko kupi ili proda dionice na temelju javnosti nedostupnih informacija, može se izreći kazna do godine zatvora, odnosno maksimalno tri ako je riječ o stjecanju znatne imovinske koristi. I sam pokušaj stjecanja koristi na temelju povlaštenih informacija, isto kao i u slučaju manipulacije tržištem, bio bi kažnjiv.

Sudionike tržišta kapitala trenutačno ipak najviše brine činjenica da novi zakon donosi i znatne financijske troškove. Od 1. siječnja 2009. godine, kada se očekuje da će zakon stupiti na snagu, brokerske će kuće, među ostalim, morati početi izdvajati određeni novac u fond za zaštitu ulagača, koji će se voditi pri Središnjoj depozitarnoj agenciji.

Ante Samodol, predsjednik Hanfe, rekao je u TV nastupu prije nekoliko dana da će svaki ulagatelj biti zaštićen do 150.000 kuna na koje može računati u slučaju propasti brokerske kuće. Isto pravilo vrijedi i u EU gdje su ulagači osigurani do 20.000 eura.

Kao i za banke, za brokerske kuće ubuduće će vrijediti odredba o adekvatnosti kapitala (10 posto), a usklađivanje bi trebalo završiti sredinom iduće godine. Kako je pojasnio Samodol, to je skup biznis i iziskuje dodatna financijska sredstva. Brokerske kuće koje ne budu mogle osigurati potrebni kapital, a pretpostavlja se da će to biti manje tvrtke, morat će ugasiti poslovanje.

Prije se procjenjivalo da bi trošak prilagodbe domaćih kuća novom zakonu, odnosno propisima EU, mogao iznositi oko 15 milijuna kuna, a to uključuje i ulaganje u informatičku opremu, organizaciju poslovanja te nove kadrove.

Tako bi 2009. godina mogla biti u znaku 'čišćenja' tržišta na kojemu trenutačno posluje oko 60 brokerskih kuća i 35 društava za upravljanje fondovima.

Zakonski prijedlog znatno strože definira i način objavljivanja analiza i različitih izvještaja vezanih uz dionice, kako je to već nekoliko puta najavio šef Hanfe, Ante Samodol. U analizi kojom se izravno, putem preporuka 'kupiti', 'držati' ili 'prodati', preporuča određena vrijednosnica ili se to čini neizravno objavom 'ciljane cijene', morat će se objaviti niz informacija.

Obavezno će se morati objaviti identitet osobe koja ju je sastavila, a neovisni analitičar će investicijskom društu ili kreditnoj instituciji morati naznačiti okolnosti koje bi upućivale na sukob interesa. Primjerice, uz objavu analiza dionica, u sklopu koje daju izravne ili neizravne preporuke, morat će objaviti i informaciju da posjeduje znatan udjel u kapitalu.