'Smatramo da je zaštita privatnosti na području imovine nešto ključno. Nema razloga za ukidanje bankarske tajne', rekao je luksemburški ministar financija i proračuna Luc Frieden

Luksemburg i Švicarska stali su u obranu bankarske tajne, u trenutku kada Europska komisija ponovno razmatra propise o oporezivanju štednje koji su pokazali svoje nedostatke nakon skandala s masovnim utajama poreza u Liechensteinu početkom godine.

'Smatramo da je zaštita privatnosti na području imovine nešto ključno. Nema razloga za ukidanje bankarske tajne', rekao je luksemburški ministar financija i proračuna Luc Frieden, ocijenivši da su njegova zemlja i Švicarska 'saveznici' u toj borbi.

U tome ga je podržao švicarski kolega Hans-Rudlof Merz, upozorivši na rizik prebacivanja štednje europskih građana u druge dijelove svijeta, ponajprije u Aziju, ako Komisija odluči napasti bankarsku tajnu.

'Liechenstein je bio instrumentaliziran kako bi se moglo napasti postojeći porezni sustav', rekao je.

Propisi o oporezivanju štednje u EU potječu iz 2005. Danas ih se smatra nedostatnima nakon što su u veljači otkrivene masovne utaje poreza u Liechensteinu, gdje su svoju imovinu sakrili ponajviše njemački državljani.

Zakon iz 2005. predviđa razmjenu informacija između država o prihodima od kamata na štednju stranih državljana. No, zemlje EU-a imaju bankarsku tajnu (Belgija, Luksemburg, Austrija), a europske porezne oaze izvan EU-a, poput Liechensteina i Švicarske, ne sudjeluju u sustavu nego oporezuju kamate na štednju položenu u njihovim bankama.

Takav sustav smatra se manjkavim, ponajprije stoga što time nisu obuhvaćeni neki financijski proizvodi poput dividendi od dionica i neke financijske institucije poput zaklada.