Polančec je u izjavi novinarima u Ministarstvu gospodarstva potvrdio da je MOL izvijestio Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga (Hanfa) i najavio objavljivanje dobrovoljne javne ponude za dionice Ine

Nakon obavijesti u kojoj mađarski MOL najavljuje objavu dobrovoljne javne ponude za sve dionice Ine koje nisu u vlasništvu MOL-a i hrvatske države, neki drugi strateški ulagatelji u Inu mogu izići s kontraponudom, izjavio je danas potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Damir Polančec.

Polančec je u izjavi novinarima u Ministarstvu gospodarstva potvrdio da je MOL izvijestio Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga (Hanfa) i najavio objavljivanje dobrovoljne javne ponude za dionice Ine.

Time od danas teče rok od 30 dana u kojem MOL treba podnijeti Hanfi sve uvjete za objavljivanje javne ponude (uz ostalo i cijenu, bankovnu garanciju i sl.), a nakon toga Hanfa ima rok od 14 dana da odobri, odbaci ili traži dopunu elemenata te ponude.

Na temelju javne ponude svaki će dioničar Ine odlučiti želi li zadržati ili prodati svoje dionice.

Nakon ovoga, neki drugi strani ulagači, koji su se do sada javljali, mogu izići s kontraponudom, rekao je u kratkoj izjavi potpredsjednik Polančec.

Mađarski MOL danas je najavio objavu dobrovoljne javne ponude za kupnju dionica Ine i to za sve dionice koje nisu u njegovu vlasništvu ili vlasništvu hrvatske države.

MOL u obavijesti podsjeća da djeluje zajednički s Republikom Hrvatskom (koju zastupa Vlada RH) na temelju Dioničarskog ugovora koji su sklopili 17. srpnja 2003., a zajednički drže 69,84 posto glasova na glavnoj skupštini Ine (MOL ima 25 posto plus jednu dionicu, a hrvatska Vlada 44,84 posto dionica Ine).

Vladini izvori pritom ističu da MOL i Vlada zajednički djeluju u Ini, a ne u javnoj ponudi.

Sama javna ponuda koju iskazuje MOL ne prejudicira ništa s Vladom, na ništa ne obvezuje Vladu, objašnjava visoki izvor iz Vlade.

Ističe da je objavom MOL jasno pokazao svoje namjere, te da će se u reakciji austrijskog OMV-a vidjeti koliko su ozbiljne njegove namjere oko Ine, jer OMV nakon MOL-ove najave javne ponude može odgovoriti samo kontraponudom.

OMV kontraponudu za Inu može objaviti sljedećih dana, ili nakon što MOL iziđe sa svojom javnom ponudom, a u tom slučaju, kako objašnjavaju Vladini izvori, slijedi klasično "podizanje ljestvice", odnosno nadmetanje cijenom.

U slučaju da OMV da kontraponudu i da bude bolja od MOL-ove, treba imati na umu i Zakon o privatizaciji Ine, prema kojem, osim prodaje 25 posto plus jednu dionicu Ine strateškom partneru, svatko tko želi steći više od 10 posto dionica Ine mora imati prethodno odobrenje Vlade.

Ako bi moguća ponuda OMV-a bila korektna, konkretna i viša od ponude MOL-a vrlo je izgledno da bi dobio suglasnost Vlade, kaže Vladin izvor.

U slučaju pak da OMV ne da ponudu, ili u konačnici ponuda MOL-a bude bolja, Vlada će s Ininim strateškim partnerom, MOL-om, nastaviti razgovore o eventualnoj zamjeni dionica, te uspiju li se dogovoriti to uputiti na raspravu i odobrenje Saboru.

Jedno od pitanja koje se postavlja nakon MOL-ove najave može li OMV dati uvjetovanu ponudu, ili ponudu za sve dionice Ine.

Naime, u javnoj ponudi koju je danas najavio MOL riječ je o kupnji 30,16 posto dionica Ine i za te bi dionice trebao osigurati i bankovnu garanciju.

OMV pak, prema nekim tumačenjima, trebao bi dati garanciju za kupnju 75 posto dionica Ine, jer bi morao osigurati novac, odnosno garanciju za sve koji mu eventualno žele prodati dionice. Prema tim tumačenjima, to bi značilo za gotovo 75 posto, jer prema Zakonu o privatizaciji Ine država, do ulaska u EU, u svom vlasništvu zadržava najmanje 25 posto plus jednu dionicu Ine.