Možda srpanj djeluje ohrabrujuće, no činjenica da se od početka mjeseca više od 50% aktivnih izdanja (na dnevnoj razini) našlo među dobitnicima tek svaki peti dan teško može poslužiti kao nekakav temelj za optimizam.

Spomen OMV-a u kontekstu zainteresirane strane, pa zatim i službena najava ponude za preuzimanje od strane MOL-a, stvorili su popriličnu gužvu na tržištu, te je pokušaj zauzimanja razine otpora (nekadašnje razine podrške) prošao gotovo sasvim nezapaženo.

A nakon što je druga polovica lipnja donijela nastavak silaznog trenda, sredinom srpnja CROBEX je doista bio nadomak dotične razine, što se jasno može razaznati i iz priloženog grafikona. Naravno, za kratkotrajan bljesak indeksa najzaslužnija je INA (ZSE:INA-R-A), koja se može pohvaliti dvostrukim utjecajem na izvedbu CROBEX-a. Najprije izravno, značajnim udjelom u sastavu indeksa, koji je najviše došao do izražaja skokom cijene dionica najveće domaće naftne kompanije na pozitivan teritorij (iznad 3.000 kuna), a zatim i neizravno, uvelike popravljajući raspoloženje domaćih ulagača i stvarajući pozitivan momentum kojim su profitirala i brojna druga domaća izdanja.

Međutim, posve je nejasno u kojoj bi mjeri čak i eventualan skok indeksa iznad fiksirane razine otpora doista trebalo tumačiti kao pouzdan signal preokreta, obzirom na oskudan obujam trgovine i letargiju u kojoj dominira tek jedno ime. Ukoliko za orijentir prihvatimo odnos snaga od sredine travnja, kada je CROBEX u svega nekoliko dana namaknuo dvoznamenkasti rast vrijednosti, recentna zbivanja evidentno gube na značaju. Barem kada je riječ o strukturi aktivnih izdanja, koja još uvijek nudi prilično depresivnu sliku tržišta.

 

U ovom slučaju, konstrukcija svojevrsnog alata za usporedbu podrazumijeva petodnevni prosjek omjera dobitnika i gubitnika na dnevnoj razini, čime je na neki način moguće „izmjeriti" intenzitet ofenzive optimista. Pritom vrijednosti veće od 1 podrazumijevaju veći broj dobitnika među aktivnim izdanjima, a sam prosjek služi kako bi se izgladile česte promjene smjera i dramatične oscilacije tog omjera.

A u tom kontekstu već dovoljno zabrinjavajuće djeluje podatak kako je, usprkos silnoj medijskoj buci vezanoj za INA-u, udio dobitnika u ukupnom broju aktivnih izdanja tijekom srpnja bio iznad 50% u samo tri navrata, ili kad već navaljujem s postocima, u samo 21% slučajeva. Lipanj je bolje i ne spominjati, jer udio dobitnika tijekom uvjerljivo „najsporijeg" mjeseca u ovoj godini niti u jednom trenutku nije premašio prag od 50%. Možda time srpanj djeluje ohrabrujuće, no činjenica da se od početka mjeseca više od 50% aktivnih izdanja (na dnevnoj razini) našlo među dobitnicima tek svaki peti dan teško može poslužiti kao nekakav temelj za optimizam. Optimiste pak i priloženi grafikon teško može oraspoložiti.

Ponajprije činjenicom da se pozitivan momentum posljednjih dana intenzitetom i nije baš iskazao, a kada to još usporedimo s travnjem, skok se pretvara u gotovo nezanimljivu promjenu. Pored koje je jedina dobra vijest činjenica da se petodnevni prosjek nakon dugo vremena našao, uvjetno rečeno, na pozitivnom teritoriju (iznad 1), signalizirajući nešto agilniji nastup kupaca. No za snažniji će oporavak ipak trebati puno više.