Jedno od mjerila aktivnosti mirovinskih fondova svakako je kategorija blok-prometa, u kojoj je tijekom kolovoza prikupljeno gotovo sto milijuna kuna

Analizirajući razloge letargije koju se u ovom trenutku čini nemoguće istjerati s domaćeg tržišta kapitala, većina će promatrača vjerojatno najprije uprijeti prstom u kontinuiranu demonstraciju averzije spram rizika od strane malih ulagača, piše Seebiz.eu

Masovan bijeg, ili u tek nešto boljoj varijanti, suzdržanost potonjih, svakako je uzrok višemjesečne anemije na Zagrebačkoj burzi, koju je tek INA (ZSE:INA-R-A) donekle uspjela ublažiti, a bez silnih zavrzlama i zapleta po pitanju privatizacije najveće domaće naftne kompanije, stvari bi zasigurno izgledale još i gore. Bilo da su aktivno izvlačili kapital izravno s burze, ili pak prodajom udjela donijeli silne glavobolje otvorenim investicijskim fondovima, mali su ulagači nedvojbeno odigrali ključnu ulogu u ovogodišnjoj korekciji. Da stvar bude još gora, većina je vjerojatno zažalila što se uopće upustila u takvu avanturu i vjerojatno će proći još dosta vremena prije nego se usude ponovo zaigrati na kartu dionica, tražeći dodatne izvore prihoda ili put u sigurniju budućnost.

U tom kontekstu, ponuda za preuzimanje INA-e od strane MOL-a možda bi i mogla nešto promijeniti, no u iščekivanju konkretne brojke, koja bi prema jednom scenariju svjetlo dana mogla ugledati tek sredinom rujna, tržište se pretvorilo u pravo igralište za institucionalne investitore. Ili još konkretnije, za mirovinske fondove, koji, za razliku od znatno manjih rivala, nemaju nikakvih problema s likvidnošću, te posljednjih tjedana gutaju poveće pakete dionica. Među ostalima, plijen su im upravo otvoreni investicijski fondovi, kojima je povećanje likvidnosti jedini način opstanka, te su zbog toga prisiljeni prodavati imovinu, uzalud priželjkujući preokret koji bi nekim čudom prkosio pesimistično intoniranim trendovima na globalnoj razini.

Jedno od mjerila aktivnosti mirovinskih fondova svakako je kategorija blok-prometa, u kojoj je tijekom kolovoza prikupljeno gotovo sto milijuna kuna. Usporedbe radi, dotična cifra predstavlja gotovo petinu redovnog prometa realiziranog u promatranom razdoblju, a koji su također u značajnoj mjeri generirali upravo mirovinski fondovi. Uostalom, dovoljno je samo prisjetiti se defenzive taktike kojom je danima branjena razina od 2.900 kuna za dionicu INA-e, čime je u prvoj polovici kolovoza (sve do klizanja cijene ispod navedene razine) prikupljeno još stotinjak milijuna kuna (redovnog) prometa. U svakom slučaju, izdašnija realizacija blok-transakcija posljednji je puta evidentirana u travnju, kada je ostvareno 223 milijuna kuna blok-prometa, no više od 200 milijuna kuna otpada na transakciju kojom je tada Duropack od IFC-a preuzeo paket dionica Belišća (ZSE:BLSC-R-A). Stoga je za usporedbu prikladnija tek koji milijun kuna veća brojka od kolovoške, evidentirana u ožujku.

Uza sve to, rastući trend u kategoriji blok-prometa odavno je ušao u treći mjesec, nedvojbeno signalizirajući sve veći interes mirovinskih fondova za domaće dionice. A potonje su, gledajući stvari iz povijesne perspektive, i ukoliko za trenutak zanemarimo fundamente, trenutno na sniženju, no robna kuća je svejedno poluprazna, i kupaca nema ni za lijek.