Potražnja za nekretninama u Dubrovniku značajno je pala

Stan u Dubrovniku ne može se prodati po cijeni većoj od 3500 eura po četvornom metru. Iako se tu ne radi o elitno uređenim stanovima ili kućama, upućeni tvrde da je zlatno doba prošlo.

Željko Čapin, iz agencije za nekretnine Dubrovnik investicije čak napominje da je potražnja za nekretninama značajno pala, što potvrđuju i u agenciji Alba Dubrovnik tvrdnjom da potencijalni kupci u startu odustaju zbog nerealnih cijena i zbog velike vjerojatnosti da će ta cijena u budućnosti stagnirati ili ćak padati.

Čapin navodi da je zadnja nekretnina koja se u središtu grada prodala po visokoj cijeni bila kuća na samom Stradunu, čiji je četvorni metar plaćen četiri tisuće eura.

"Riječ je o nekretnini koja na tržište dolazi jednom u deset godina", odlučan je.

I drugi agenti navode da postoji problem potražnje i prevelika ponuda. Naime, Čapin napominje kako je cilj većine stranaca koji su kupovali nekretnine u "zlatno doba" Dubrovnika bio prodati ih po što većoj cijeni.

Ipak, i bez ponude tih nekretnina stvorio se jaz između ponude i potražnje, a navodi i da se zbog nerealnih cijena neke kuće i stanovi bezuspješno prodaju godinama.

Iz agencije Alba Dubrovnik navode i da su u ponudi uglavnom nekretnine na manje atraktivnim lokacijama, bez pogleda, balkona, pristupa autom i parkirnog mjesta.

Optimističan je pak Lukša Falkoni iz agencije Dubrovnik Elegant, koji iako priznaje stagnaciju tržišta, tvdi da se to moglo i očekivati nakon velikog intenziteta transakcija.

"Tako reći sada je bonaca pred buru, a bura nastupa 1. veljače 2009., kada će državljanima Europske unije biti omogućeno kupovati nekretnine pod istim uvjetima kao i domaćim kupcima", zaključuje.

Uz nerealne cijene, agenti za stanje na tržištu složno optužuju i lošu komunalnu infrastrukturu te prometnu izoliranost Dubrovnika.

Čapin misli da su potrebna značajna ulaganja u infrastrukturu grada, koja se ne bi trebala koncentrirati isključivo na njegov uži centar.

"Rezidencijalne četvrti poput Gruža imaju vrlo nekvalitetnu komunalnu, a naročito prometnu infrastrukturu. Pa neke ceste u toj četvrti nisu obnavljane godinama", rekao je Čapin za za SEEbiz.

Falkoni pak smatra da je prometna izoliranost Dubrovnika problem o kojem se mora razmišljati i drži da bi gradnja autoceste do Dubrovnika i Pelješki most mogli značajno popraviti gospodarsku situaciju juga.

"U situaciji smo u kojoj Dubrovnik nema zaleđa, nema susjedstva i još je uvijek biser u kavezu okružen divljinom Trebinja u Hercegovini i kaosa u Crnoj Gori", zaključuje Falkoni.