INA u određenoj mjeri predstavlja otegotnu okolnost za domaće tržište kapitala, odvlačeći pozornost velikog broja investitora, ali i kapital od ostalih izdanja

Dnevni pad vrijednosti S&P 500 indeksa od čak 3%, kakav su pesimisti upriličili prethodnoga dana, nedvojbeno zaslužuje etiketu "panične rasprodaje" kakvu je naprosto nemoguće ignorirati, piše Seebiz.eu

Barem je nisu bili u stanju ignorirati azijski investitori, nastavivši "u revijalnom tonu", tamo gdje je Wall Street stao, a slično se očekuje i uoči otvaranja burzi na Starom kontinentu. U očekivanju razočaravajućeg izvješća američkog ministarstva rada, burzovni indeks s početka priče ostavio je iza sebe niz od četiri dana uzastopnog pada vrijednosti, što je najduža negativna serija još od siječnja.

Istovjetnu je seriju nanizao i CROBEX, no takvih smo se pojava u ovom godini već puno puta nagledali. Ono što posljednju (seriju) čini pomalo specifičnom je gotovo posve minoran intenzitet pada vrijednosti indeksa, koji je još uvijek u neposrednoj blizini granici od 3.500 bodova. Štoviše, za razliku od S&P 500 indeksa, kojeg od ovogodišnjeg minimuma dijeli tek 1,8%, CROBEX je još uvijek na pristojnoj udaljenosti od rekorda postavljenog sredinom travnja i potonuće na dno podrazumijevalo bi pad od čak 6,6%. Takvo se posrtanje u ovom trenutku, osobito u svjetlu najnovijih događaja, ne doima osobito izglednim.

Doduše, INA (ZSE:INA-R-A) u određenoj mjeri predstavlja otegotnu okolnost za domaće tržište kapitala, odvlačeći pozornost velikog broja investitora, ali i kapital od ostalih izdanja. U tom kontekstu, rast iznad 2.800 kuna, koliko nudi MOL, evidentno ukazuje na drugačija očekivanja ulagača, kojima u prilog ide i najava predstavnika mađarske kompanije kako će, ukoliko share-swap deal s Vladom realiziraju po višoj cijeni, malim dioničarima koji prihvate ponuđenih 2.800 kuna nadoknaditi razliku. Riječ je, naravno, tek o psihološkom efektu, jer šanse da se to dogodi, barem ako je suditi na temelju dosadašnjih iskustava, posve su zanemarive.

Međutim, fiksacija ulagača događajima vezanima uz dionice najveće domaće naftne kompanije rezultirala je i drastičnim smanjenjem ukupnog obujma trgovine, zbog čega se recentan pad indeksa doima poput sporadičnih oscilacija koje nisu ostavile značajnijeg traga na raspoloženje investitora. Nastavak silaznoga trenda mogao bi djelovati alarmantno tek zamjetnim višim brojkama u kategoriji ostvarenog prometa, koje bi poslužile kao potvrda prevladavajućeg pesimizma, signalizirajući izraženiji pritisak prodavatelja, evocirajući uspomene na paničnu rasprodaju kakvu smo imali prilike vidjeti tijekom prvog kvartala. A tada je prosječan dnevni promet bio veći od 90 milijuna kuna, da bi se u kolovozu spustio na svega 34 milijuna kuna, a u ovih nekoliko dana rujna još i niže, na 29 milijuna kuna (redovnog) prometa dnevno.