Produljeno usporavanje u zapadnoj Europi imalo bi učinka na pad izvoza, turizma i stranih ulaganja u Hrvatskoj

Istočna Europa i srednja Azija nisu imune na turbulencije sadašnje globalne financijske krize, i većina zemalja regije vjerojatno će iskusiti sporiji gospodarski rast, ocijenili su dužnosnici Svjetske banke (WB).

"U ovoj svjetskoj krizi koja se brzo kreće, zemlje istočne Europe i srednje Azije osjećaju učinke zajedno s ostalim svijetom", kazao je Shigeo Katsu, potpredsjednik Svjetske banke za istočnu Europu i srednju Aziju u razgovoru s novinarima u petak.

"Strukturne reforme provedene u regiji posljednjih godina, usmjerene jačanju makroekonomskih politika, pomogle su da se kriza otkloni u određenoj mjeri. Te su zemlje su otpornije danas nego što su bile prije 10 godina, no ni jedna zemlja nije imuna na učinak krize", dodao je Katsu.

Produljeno gospodarsko usporavanje u zapadnoj Europi, prema njegovim će riječima, smanjiti potražnju za uvozom iz zemalja istočne Europe i srednje Azije, posebno onima s velikim opsegom trgovanja s 15 prvotnih članica EU. Također, opadanje u zapadnoj Europi, kao i u Rusiji, Kazahstanu i Ukrajini, naškodit će gospodarstvima nižih prihoda zbog smanjenih doznaka njihovih građana na radu u tim zemljama.

Preporučio je da vlade posvete više pozornosti zaštiti ranjivih kategorija stanovništva od učinka poskupljenja hrane i goriva te povećaju izdvajanja za socijalnu pomoć.

Učinak krize na Hrvatsku i užu regiju

Ocjenjujući stanje u zemljama jugoistočne Europe, uključujući i Hrvatsku, Katsu je ocijenio da se one, ukupno gledajući, do sada "relativno dobro nose sa svjetskom financijskom krizom" zahvaljujući i provedbi značajnih reformi financijskog sektora.

Ukazao je na važnost priprema za dugoročnije učinke krize. "Nije pitanje hoće li, već kada će te zemlje biti više pogođene i zato je važno da se pripreme, što znači da se drže zdrave politke javnog financiranja i nastave sa strukturnim reformama".

Također je istaknuo kako, zbog činjenice da su banke u zemljama regije uglavnom podružnice zapadnoeuropskih banaka, "od posebne zabrinutosti treba biti zdravlje matičnih banaka".

Na pitanje o položaju Hrvatske u tom kontekstu, Katsu je rekao da "Hrvatska na puno načina ovisi o zbivanjima na velikom tržištu EU". Produljeno usporavanje u zapadnoj Europi imalo bi učinka na pad izvoza, turizma i stranih ulaganja u Hrvatskoj.

Katsu je naglasio kako u određenoj mjeri postoji i ovisnost Hrvatske o europskoj likvidnosti. "'Rollover' dužničkih obveza je nešto što želimo pozorno pratiti", dodao je Katsu.

Jedna od uobičajenih pojava kod financijskih kriza novih gospodarstva je rizik likvidnosti ili tzv. 'rollovera'. Ako zemlja ima veliku količinu kratkoročnih zaduženja koja dospijevaju za naplatu a ulagači ne žele refinacirati takav dug, tada se može dogoditi kriza s likvidnošću ili 'rolloverom' duga, navodi američki ekonomist Nouriel Roubini.

Na pitanje o inozemnom dugu Hrvatske koji je s 35.4 milijardi eura dosegao 90 posto BDP-a, Katsu je kazao kako je on "bez mrlje i Hrvatska će ga, kao i do sada, nastaviti otplaćivati".

Glede hrvatskog deficita platne bilance, koji je prema podacima HNB-a u drugom tromjesečju 2008. dosegao 10.5 posto BDP-a, Katsu je kazao kako kod "dvoznamkenkastog deficita platne bilance uvijek želite biti oprezni".

Glavni ekonomist preporučuju 'pumpanje' likvidnosti

Pradeep Mitra, glavni ekonomist WB-a za istočnu Europu i srednju Aziju, ocijenio je da unatoč stezanju financijskih tržišta, prilagodbe do sada teku glatko, osim teškog 'prizemljenja' u Estoniji i Latviji, gdje je gospodarski rast u drugom tromjesečju zaustavljen.

Također je upozorio da inflacija raste u cijeloj regiji, potaknuta poskupljenjem hrane i pritiskom domaćih zahtjeva. Prema podacima WB-a, stopa inflacije za zapadni Balkan u EU10 (nove članice EU), ove godine iznosi preko osam posto.

"Poruka za zemlje istočne Europe i srednje Azije je da kreatori politike moraju biti spremni brzo odgovoriti na rapidne promjene međunarodnog financijskog okružja. Vlasti trebaju pružiti potporu likvidnosti kako bi riješile probleme nedovoljnog kapitala, problematične imovine u bilancama (gdje je to važno), i teškoće s financiranjem s kojima se banke suočavaju", rekao je.

Pradeep Mitra je preporučio vladama da čine sve na 'pumpanju' likvidnosti banaka i jačanju povjerenja u financijski sustav.

Predodžbe o riziku u zemljama regije, mjereno po financijskim tržištima, u nekima su se jako povećale, dodao je. "Najozbiljnija kraktokoročna opasnost je da će šokovi u globalnom financijskom sustavu stvoriti rizik 'rollovera' za određeni broj zemalja s visokim deficitom platne bilance i značajnim oslanjanjem na zaduživanje kod banaka", rekao je Mitra.

Takav rizik za refinanciranje, po njegovim je riječima, posebno istaknut kod zemalja s visokim udjelom kratkoročnih zaduženja prema deviznim rezervama.