Počeci maslinarstva na ovim prostorima sežu u vrijeme grčke kolonizacije u 4. st. pr.n.e.

U organizaciji Hrvatske obrtničke komore - Županijske komore Zadar i Udruženja obrtnika Zadar u Arsenalu je danas održano predavanje mr.sc. Petra Pedišića pod nazivom " Maslinarstvo u Hrvatskoj".

Počeci maslinarstva na ovim prostorima sežu u vrijeme grčke kolonizacije u 4. st. pr.n.e., no postoje indicije kako je ono postojalo i petsto godina ranije. Maslinarstvo kao organizirana poljoprivredna grana razvija se za vrijeme rimske vladavine, da bi je od njih preuzeli doseljeni Hrvati.

Velik impuls njegovom razvoju dali su samostani i crkve, pa čak i Mletačka republika, za čije je vladavine maslinarstvo uhvatilo korijena na srednjedalmatinskim otocima. U 19. st. Osnivaju se prve zadruge i uljare koje su na svom vrhuncu proizvodile 30 tisuća tona ulja iz 30 milijuna stabla maslina.

Danas je ta brojka puno manja, računa se da u Hrvatskoj ima od 4 do 6 milijuna stabala koja prosječno daju 4 tisuće tona ulja. Po prinosu najgora je bila 2003., a najplodnija 2005. godina. Ova 2008. će definitivno spadati u jednu od gorih godina jer je postotak ulja mali radi dužeg sušnog razdoblja (op.a.).

U našoj županiji nasadi maslina zauzimaju oko 15% poljoprivrednih površina te je sa 30 uljara druga u Hrvatskoj po tom pitanju. Najviše se proizvodi ekstra djevičansko ulje, što je pozitivan trend koji je u porastu od 2003.

Hrvatska uvozi daleko više maslinovog ulja nego što ga izvozi što je žalosno s obzirom na potencijale i tradiciju maslinarstva. Naši maslinari uzgajaju oko 40 autohtonih vrsta maslina, od kojih su najzastupljenije oblica, lastovka, levantinka i drobnica. Oblica se najviše sadi jer dobro podnosi i sušu i hladnoću, a prinos ulja je jako dobar. Zaključak predavanja mr.sc. Petra Pedišića je da hrvatsko maslinarstvo ima potencijala, ali ga je potrebno intenzivno razvijati.