Novac
Euforija nije stigla do Starog kontinenta
Udahnuvši tračak optimizma među pesimistično nastrojene ulagače, monetarne su vlasti svakako najzaslužnije za novi rast vrijednosti američkih burzovnih indeksa, koji se, makar u nešto manjoj mjeri, prenio i na azijska tržišta kapitala
Ne bi bilo prvi put da investitori pogrešno protumače signale monetarnih vlasti.
Doduše, takva se mogućnost otvorenošću FED-a i komunikativnošću Alana Greenspana, a potom i njegova nasljednika, doista svela na najmanju moguću mjeru. Pa ipak, koliko god se činila nevjerojatnom, ta mogućnost ipak postoji. A jučerašnji relief rally na Wall Streetu upravo navodi na takav zaključak.
Hrabar potez središnje banke, čiji su dužnosnici još jednom demonstrirali spremnost da svim dostupnim instrumentima brane domaću ekonomiju od produžene recesije, doista zaslužuje divljenje. Jer ono što su Ben Bernanke & društvo jučer učinili, spustivši kamatnu stopu na federalne fondove i ispod rekordno niskog praga koji već godinama primjenjuje japanska središnja banka, sve do prije nekoliko mjeseci činilo se nemogućim.
Udahnuvši tračak optimizma među pesimistično nastrojene ulagače, monetarne su vlasti svakako najzaslužnije za novi rast vrijednosti američkih burzovnih indeksa, koji se, makar u nešto manjoj mjeri, prenio i na azijska tržišta kapitala. No pritom je većina investitora smetnula s uma nekoliko neugodnih činjenica ili hipoteza, propustivši se u prvom redu zapitati koliko zapravo stvari stoje - loše? A odluka o novom rezanju ključnih kamatnih stopa vjerojatno nije ništa drugo doli potez očajnika, uvjetovan uistinu očajnom situacijom u kojoj se nalazi američke ekonomija.
Osim toga, malo je kome, usred euforijom nabijenog Wall Streeta, jučer palo na pamet kako je konvergencijom kamatnih stopa ka nuli središnja banka potrošila vrlo moćno oružje iz arsenala konvencionalnih mjera i instrumenata monetarne politike. Na kocki je očito puno toga, a to ni u kom slučaju ne predstavlja prihvatljiv, a kamoli prikladan odnos snaga za tržište kapitala, što su polako počeli shvaćati i europski ulagači, neutraliziravši inicijalni rast kontinentalnih burzovnih indeksa. I prije negoli su se uopće zapitali kakav će utjecaj zero interest rate monetarna politika imati na stopu inflacije tijekom iduće godine.
A pritom su željene implikacije cijelog ovog cirkusa još uvijek jako daleko, ako ništa drugo, a onda zbog činjenice da promjene u monetarnoj politici djeluju na gospodarstvo s određenom (višemjesečnom) odgodom. Ako se uopće išta pokrene, jer ne treba zaboraviti da su banke razvijenih zemalja, bez obzira na iznimno niske kamatne stope, još uvijek nesklone ideji agresivnije kreditne ekspanzije.
Vezane vijesti
-
Europska komisija je odobrila 530 dodatnih milijuna eura Hrvatskoj za očuvanje radnih mjesta iz Europskog socijalnog fonda u okviru Operativnog programa “Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.
-
Šahovnica, geografska karta Hrvatske, kuna, glagoljica i prikaz Dubrovnika - pet je odabranih motiva za nacionalnu stranu RH na kovanici eura koji su u četvrtak upućeni u savjetovanje s javnošću, koje će trajati do 15. srpnja.
-
Pretposljednji je vikend uoči Božića: gužve su u trgovinama, troši se na sve strane. Procjene govore da će se na darove i blagdanski stol u Hrvatskoj ove godine potrošiti oko 12 i pol milijardi kuna, što je pola milijarde više nego lani.
-
Iz Agrokora su demantirali informaciju prema kojoj četiri velike hrvatske banke nisu spremne kreditirati Agrokor
Izdvojeno
-
Košarkaši Zadra u susretu su 12. kola regionalne ABA lige kao domaćini rutinski svladali Borac iz Čačka sa 89-67 (21-14, 18-12, 26-18, 24-23).
-
U 12. kolu regionalne AdmiralBet ABA lige košarkaši Zadra večeras su u Krešinom domu pred oko tisuću i pol najvjernijih navijača stigli do pete pobjede. Uvjerljivo su svladali momčad Borca iz Čačka rezultatom 89-67 (21-14, 18-12, 26-18, 24-23).
-
Povodom obilježavanja Međunarodnog dana planina, a u sklopu manifestacije „Niti života“ sinoć je u Kneževoj palači svečano otvorena izložba "Velebit" renomiranog hrvatskog akademskog slikara Josipa Zankija.
-
Shizofrenija je mentalna bolest od koje obolijeva jedan posto populacije, muškarci najčešće u adolescentskoj dobi, a žene između 23. i 30. godine te je važno na vrijeme prepoznati simptome i započeti terapiju, istaknuto je u srijedu na konferenciji "Shizofrenija 360" u Zagrebu.
Reci što misliš!