Hrvatska od slovenske vlasti trpi ucjene, a šuti o najvažnijem saldu hrvatsko-slovenskog odnosa: o dugu Ljubljanske banke, koji je zbog neisplate unatrag 18 godina narastao na magičnu brojku od blizu tri milijarde eura

Najnovija slovenska kampanja protiv hrvatskog ulaska u EU ogolila je drugorazrednu igru, koju je vlast u Ljubljani zaigrala u Savudrijskoj vali (inače, slobodnoj za lov, krivolov i nesmetani prolaz svih slovenskih brodova, koća, jahti i brodica), ne bi li prisilila Hrvatsku da im oprosti dug Ljubljanske banke prema hrvatskim štedišama, koji je unazad 18 godina, uz kamate, sa 150 milijuna eura narastao na iznos blizu 3 milijarde eura, piše ugledni ekonomski stručnjak i analitičar Novog lista Ivo Jakovljević.

Da više nije riječ o zanemarivom dugu pokazuju i najnovije usporedbe: trenutačni iznos tog slovenskog duga prema skupini od 144.000 nekadašnjih štediša zagrebačke filijale Ljubljanske banke vrijedi kao osam posto slovenskog bruto-proizvoda u 2008, ili gotovo kao jedna trećina slovenskog državnog proračuna u 2009, ističe Jakovljević.

Ugledni ekonomski stručnjak smatra da upravo pod pritiskom svog nabujalog duga slovenska vlast poseže za krajnje iracionalnom trgovinom, pri kojoj bi tobože odustala od svojih zahtjeva prema hrvatskom teritoriju u Istri i na još pet-šest čuka, ako hrvatska Vlada odustane od zahtjeva da Ljubljanska banka isplati dug prema 144 tisuća hrvatskih štediša.

Ako bi se Vlada i Hrvatska narodna banka suglasili da se taj dug prebaci u domenu sukcesije bivše SFRJ, kao što traži slovenska vlada, tada bi Slovenija povukla svoje najnovije balvane s hrvatskog puta u Europsku uniju, zaključuje Jakovljević.

Navodno slovenska strana računa s poslovičnom hrvatskom popustljivošću, jer smatraju da ako je Hrvatska mogla džentlmenski prepustiti 92 posto hrvatskog bankarskog potencijala nekolicini velikih EU-banaka i na taj im način pokloniti gotovo svu nacionalnu štednju, zašto bi inzistirala na dugu Ljubljanske banke.