Prema posljednjim podacima HNB-a od kraja studenoga prošle godine godišnji rast štednje građana iznosio je lani nešto iznad 10 posto.

Privlačenje štednje građana i dalje će ostati u fokusu interesa banaka u cijeloj regiji zbog stanja na svjetskim financijskim tržištima. Hrvatski bankari stoga najavljuju za ovu godinu jednake pa čak i veće kamate na štednju nego lani.

Prema posljednjim podacima banaka, kamata na oročenu štednju u kunama kreće se od 4,8 posto u PBZ-u do 6,10 posto u Erste banci. Kamate na euro štednju iznose od 4,27 posto u Erste banci do 5,75 posto u Raiffeisenu, piše Jutarnji list.

No, veća kamata od 15 i 22 posto koju nudi, primjerice, Erste banka ili 30 posto koliko nudi Volksbank u svojoj akciji zapravo je samo marketinški trik. Riječ je o bonusu na postojeću redovnu kamatu. Tako je kamata na kune zapravo povećana sa 5 na 6,10 posto na 12 mjeseci, a na eure sa 3,5 na 4,27 ili za visoke iznose štednje od 4,8 na 5,86 posto.

30 posto veće kamate zapravo znače da će građani na postojeću kamatu od primjerice pet posto dobiti maksimalno, ovisno o vrsti obračuna, dodatno još 1,5 posto dodatne kamate. Ako se bonus obračunava na iznos štednje, onda to u stvarnosti može značiti samo prelazak u viši razred pa će, primjerice umjesto 4,75 dobiti kamatu od 5,05 posto za eure. PBZ nudi bonus od 15 do 25 posto koji se obračunava tek na kraju oročenja na ukupni iznos kamate.

Kamata od 12 posto koju nudi RBA zapravo je progresivna kamata koja u prvome mjesecu iznosi jedan, u drugome dva, a tek u 12. mjesecu 12 posto. U stvarnosti je riječ o kamati od oko 6 posto.

Bankari ove godine očekuju umjereniji rast štednje od 5 do 10 posto kod građana. Istodobno poduzeća bi, ističu analitičari, svoje depozite mogla istopiti na minimum za održavanje obrtnog kapitala, bez zaliha financijske imovine. Podsjetimo, štednja prijašnjih godina rasla je po godišnjim stopama od 17 do 20 posto.

Prema posljednjim podacima HNB-a od kraja studenoga prošle godine godišnji rast štednje građana iznosio je lani nešto iznad 10 posto. Građani su u bankama ukupno imali 131,91 milijardu kuna, od čega 15,44 milijarde na tekućim i žiro računima, 18,47 milijardi na kratkoročnoj štednji, a 98 milijardi na dugoročno oročenoj štednji. Građani su u bankama lani "pospremili" 12,7 milijardi više kuna nego krajem studenoga 2007. godine. U zadnjih godinu dana za oko 500 milijuna kuna smanjen je iznos na žiro i tekućim računima i za oko milijardu kuna kratkoročna štednja. Najviše je povećana oročena štednja građana za čak 14,17 milijardi kuna. U odnosu na kraj 2002. ukupna štednja građana lani je više nego udvostručena sa 67,3 na gotovo 132 milijarde kuna.