Biznis

Promjene

Što očekuje našu poljoprivredu i turizam?

Što očekuje našu poljoprivredu i turizam?

Posljedice klimatskih promjena u turizmu bit će malo slojevitije

Klima će u Hrvatskoj u budućnosti biti još toplija i suša, posebice ljeti, a snijeg će biti sve rjeđa pojava. Posljedica bi moglo biti pomicanje turističke sezone, veliki gubici u poljoprivredi i proizvodnji električne energije iz hidroelektrana, ali i nove prilike u ribarstvu i marikulturi. Tvrdi se to izvješću ''Dobra klima za promjene'' koje je izradio Program Ujedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj, prenosi Totalportal.hr .

Ako se emisije stakleničkih plinova nastave povećavati, do 2070. godine moglo bi nam biti toplije za 3 do 3,5 stupnjeva Celzija tijekom ljeta. Potencijalno najveće štete očekuju se u poljoprivredi, što bi moglo rezultirati višim cijenama hrane. Ekstremne vremenske pojave već su nam od 2000. GODINE nanosile godišnju štetu od 176 milijuna eura, što je više od svih poticaja. To bi morao biti razlog za akciju, kaže neovisni stručnjak za poljoprivredu Darko Znaor.

Dugoročnu perspektivu hrvatska poljoprivreda vidi u takozvanoj plavo-zelenoj opciji, kombinaciji proizvodnje hrane na oranicama i u moru. Takva opcija dobro zvuči, priznaje Znaor, ali je premalo koristimo.

Više proljetnih i jesenskih turista?

Posljedice klimatskih promjena u turizmu bit će malo slojevitije. S porastom temperature mogli bismo izgubiti turiste tijekom ljeta, ali i dobiti više posjeta u proljeće i jesen. Slično je i u ribarstvu: zatopljenje odgovara uzgoju tuna, ali moglo bi nam donijeti nove vrste koje će ugroziti postojeće. Najveća opasnost prijeti od rasta mora: ako bi razina porasla za pola metra, more bi potopilo 100 četvornih kilometara, uglavnom u delti Neretve, oko rijeke Krke i Vranskog jezera, te gotovo cijeli otok Krapanj. Takve crne prognoze ne smiju nas ostaviti ravnodušnima, smatra i predsjednik Stjepan Mesić.

Toga su svjesni i hrvatski građani, pokazala je anketa provedena u sklopu studije. Prema njoj, čak 96 posto hrvatskih građana smatra klimatske promjene problemom, a njih 68 posto bilo bi spremno skuplje plaćati električnu energiju iz izvora koji ne ispuštaju stakleničke plinove.


Reci što misliš!