Promjene
Što očekuje našu poljoprivredu i turizam?
Posljedice klimatskih promjena u turizmu bit će malo slojevitije
Klima će u Hrvatskoj u budućnosti biti još toplija i suša, posebice ljeti, a snijeg će biti sve rjeđa pojava. Posljedica bi moglo biti pomicanje turističke sezone, veliki gubici u poljoprivredi i proizvodnji električne energije iz hidroelektrana, ali i nove prilike u ribarstvu i marikulturi. Tvrdi se to izvješću ''Dobra klima za promjene'' koje je izradio Program Ujedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj, prenosi Totalportal.hr .
Ako se emisije stakleničkih plinova nastave povećavati, do 2070. godine moglo bi nam biti toplije za 3 do 3,5 stupnjeva Celzija tijekom ljeta. Potencijalno najveće štete očekuju se u poljoprivredi, što bi moglo rezultirati višim cijenama hrane. Ekstremne vremenske pojave već su nam od 2000. GODINE nanosile godišnju štetu od 176 milijuna eura, što je više od svih poticaja. To bi morao biti razlog za akciju, kaže neovisni stručnjak za poljoprivredu Darko Znaor.
Dugoročnu perspektivu hrvatska poljoprivreda vidi u takozvanoj plavo-zelenoj opciji, kombinaciji proizvodnje hrane na oranicama i u moru. Takva opcija dobro zvuči, priznaje Znaor, ali je premalo koristimo.
Više proljetnih i jesenskih turista?
Posljedice klimatskih promjena u turizmu bit će malo slojevitije. S porastom temperature mogli bismo izgubiti turiste tijekom ljeta, ali i dobiti više posjeta u proljeće i jesen. Slično je i u ribarstvu: zatopljenje odgovara uzgoju tuna, ali moglo bi nam donijeti nove vrste koje će ugroziti postojeće. Najveća opasnost prijeti od rasta mora: ako bi razina porasla za pola metra, more bi potopilo 100 četvornih kilometara, uglavnom u delti Neretve, oko rijeke Krke i Vranskog jezera, te gotovo cijeli otok Krapanj. Takve crne prognoze ne smiju nas ostaviti ravnodušnima, smatra i predsjednik Stjepan Mesić.
Toga su svjesni i hrvatski građani, pokazala je anketa provedena u sklopu studije. Prema njoj, čak 96 posto hrvatskih građana smatra klimatske promjene problemom, a njih 68 posto bilo bi spremno skuplje plaćati električnu energiju iz izvora koji ne ispuštaju stakleničke plinove.
Vezane vijesti
-
-
Od početka pandemije Ministarstvo poljoprivrede je za gotovo 18.000 korisnika isplatilo 675 milijuna kuna kroz 13 novih mjera pomoći, kreiranih za pružanje podrške poljoprivrednicima i ribarima uslijed tržišnih poremećaja izazvanih širenjem bolesti COVID-19.
-
Koliko je čovjek promijenio klimu, odnosno utjecao na nju čuli smo i na nedavno održanom klimatskom forumu u Glasgowu gdje je između ostalog odlučeno kako će sve zemlje EU smanjiti emisiju stakleničkih plinova, najviše CO2 za 55 %, odnosno Hrvatska za 45 posto.
-
Jadran se prilično ispraznio u odnosu na ljeto kad je u Hrvatskoj dnevno bilo i po milijun gostiju, ali na obali ih je još oko 280.000, piše u subotu Večernji list.
Izdvojeno
-
U prvoj utakmici 17. kola HNL-a Slaven Belupo je kao domaćin svladao Goricu sa 2-1 (0-1). Gosti su poveli golom Medina Gashija (8), no Alen Grgić (67) i Antonio Jagušić (82) su u nastavku preokrenuli.
-
U Dalmaciji će osobito na otocima puhati jako jugo, a popodne sjeverozapadni vjetar. Bit će promjenjivo, povremeno uz kišu, lokalno moguće i obilnim pljuskovima. Jutarnja temperatura zraka od 6 do 10 °C, u unutrašnjosti niža, između 2 i 4 °C, a popodnevna od 9 do 14 °C
-
Bacivši pogled na impozantan niz priznanja koje je Audiardov najnoviji i svakako najluđi uradak u dugovječnoj karijeri do sad prikupio, čovjek bi lako mogao steći krivi dojam kako se pred njim doista nalazi najimpresivnije filmsko ostvarenje godine, ali istina je potpuno drugačija.
-
Mjerenje inteligencije kod životinja prilično je škakljiva stvar. Međutim, provedeni su brojni pokusi kako bi se testirale sposobnosti sićušnih mozgova kukaca. Rezultati su iznenađujući.
Reci što misliš!