Mogućnost skraćenja radnoga tjedna bila je i tema ovotjednog sastanka premijera Ive Sanadera s predstavnicima poslodavaca i sindikalaca

Prihvati li Vlada prijedlog poslodavaca i sindikalaca, zaposleni u industriji uskoro bi mogli dobiti i slobodan petak, a radni bi se tjedan smanjio sa sadašnjih 40 na 32 sata.

Novim neradnim danom recesijom pogođeni poslodavci zadržali bi postojeću zaposlenost, tvrde predstavnici HUP-a i SSSH, koji svoj prijedlog temelje na iskustvima drugih zemalja, posebno Slovenije. Za svaki bi neradni petak država isplaćivala socijalnu naknadu od 20 eura ili 150 kuna po radniku, koju bi poslodavci, nakon što odbiju doprinose, isplaćivali zaposlenicima, objašnjava Vladimir Kovačević, direktor Croindustrije.

Na mjesečnoj razini naknada za neodrađeni petak iznosila bi 80 eura ili oko 600 kuna po radniku, a primjenjivala bi se za oko 120.000 zaposlenih u izvozno orijentiranoj industriji, koju je recesija već jako pogodila, piše Jutarnji list. Pravo na naknadu imali bi svi zaposlenici, pa i direktori.

U protivnom, ističe Kovačević, poslodavci neće imati izbora nego nastaviti s otpuštanjima. Do sada je, kažu u HUP-u, recesija u Hrvatskoj već pokosila oko 25.000 radnih mjesta, a posao bi do kraja godine moglo izgubiti barem još toliko ljudi.

'Ako bi Vlada prihvatila ovaj prijedlog, stvorila bi se ‘win-win' situacija. Poslodavci zbog recesije ne bi morali dalje otpuštati, radnici bi zadržali posao, makar i s nešto nižom plaćom, a država ne bi morala dodatno izdvajati za nezaposlene', poručuje Kovačević.

I Ana Knežević, predsjednica SSSH, smatra da se radi o dobroj ideji, koju preporučuje i Europska Unija (EU). Čelnici Unije nedavno su pozvali na uvođenje skraćenog radnog tjedna, kako bi se u kriznim uvjetima sačuvalo što je moguće više radnih mjesta. Prema procjenama eurokrata, u Uniji bi bez posla u ovoj i sljedećoj godini moglo ostati 8,5 milijuna ljudi.

'Samo u našoj drvnoj industriji je zbog krize bez posla ostalo oko 4000 ljudi, a u kemijskoj i metalskoj industriji dnevno bez posla ostaje 50 do 100 ljudi. Tome bi se moglo stati na kraj skraćenim radnim tjednom, ali Vlada prekasno reagira jer mi to predlažemo već mjesecima', ističe Knežević.

Mogućnost skraćenja radnoga tjedna bila je i tema ovotjednog sastanka premijera Ive Sanadera s predstavnicima poslodavaca i sindikalaca. Iako je dogovoreno da će se razgovori o tome nastaviti u utorak, u krugovima sindikalaca i poslodavaca otkrivaju da država strahuje od zloupotreba. No, Kovačević i Knežević poručuju da se one mogu izbjeći jasnim kriterijima po kojima tvrtka ostvaruje pravo na naknadu.

'Postoji više ‘osigurača'. Nitko od poduzetnika neće bez razloga hrliti u to', zaključuje Kovačević.