Porez bi se, ako se odluka o njemu donese, uveo od s prvim danom kolovoza, a na snazi bi bio do kraja 2010. godine

Vlada je prvotno predložila predložila uvođenje lineranog poreza od 8 posto na sve plaće i mirovine iznad 3.000 kuna. Nakon pregovora, koji se nastavljaju u srijedu, neslužbeno se doznaje, da je Vlada je sindikatima ponudila i drugu varijantu. Porez od 5 posto na plaće i mirovine uz uvjet da ne budu isplaćene božićnice i regresi državnim i javnim službama.

Uz to ponuđena je varijanta lineranog poreza od 6 posto, ali s tim da se božićnice i regresi u državnom i javnom sektoru u tom slučaju ne isplaćuju. Ako bi državna uprava i javni sektor dobili regres i božićnicu u 2009. i 2010., krizni bi porez bio šest posto. Bez regresa i božićnice, svima bi se uzelo ‘samo' 5 posto plaće i mirovine.

Prema izračunima, koja su se temeljila na stopi od 8 posto, na ovaj bi se način prikupilo između 4,5 i 5 milijardi kuna.

'Vlada je pred predstavnike umirovljenika izašla s potpuno novim prijedlogom rješavanja proračunskog manjka. Umjesto selektivnog smanjivanja plaća i mirovina, uveo bi se privremeni antirecesijski namet koji bi plaćali svi građani, rekao je Silvano Hrelja, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika, nakon sastanka s premijerkom Kosor i predstavnicima Vlade.

Podsjetimo Vlada je prvotno predložila uvođenje lineranog poreza od 8 posto na sve plaće i mirovine iznad 3.000 kuna da bi na kraju završili s dvijema navedenim varijantama.

To je na tragu onoga što su jučer predložili predstavnici Sindikata javnih i državnih službi Vilim Ribić i Spomenka Avberšek.

Porez bi se, ako se odluka o njemu donese, uveo od s prvim danom kolovoza, a na snazi bi bio do kraja 2010. godine.

'Uglavnom, sve ono što je Vlada ranije tražila, palo je u vodu. Predložen je privremeni namet s rokom trajanja koji obuhvaća sve građane. Nekakva kombinacija nameta i svojevrsnog nacionalnog zajma, rekao je Silvano Hrelja, dodajući da je ovaj novi prijedlog puno pravičniji i socijalno prihvatljiviji.

Komentirajući najnoviji Vladin prijedlog, Đuro Popijač, direktor Hrvatske udruge poslodavaca rekao je da bi se uvođenjem novih nameta na plaće povećala cijena rada i smanjila konkurentnost.

Još se ne zna po kojim kriterijima bi se uveo novi namet. Sindikati inzistiraju da se uvede progresivna porezna stopa kako bi se jače oporezovali oni s višim prihodima, dok Vlada predlaže da se krizni namet uvede linearno što znači da bi se svima uvela ista porezna stopa.

Prema pisanju Večernjeg lista manje od 3000 kuna neto zarađuje oko 270.000 zaposlenih u industriji i javnim ustanovama te oko 290.000 zaposlenih u obrtu, slobodnim profesijama i poljoprivredi.

Ta bi skupina, uz 750.000 umirovljenika, bila pošteđena dodatnog poreza, a radnici koji zarađuju prosječnu plaću u godini dana ostali bi bez 1400 kuna da bi se pokrili minusi i promašaji Sanaderove i svih prethodnih vlada!

Najveći udar bit će na 800.000 radnika u privatnom i javnom sektoru te 224.000 umirovljenika koji na mjesec primaju više od 3000 kuna neto.

Institut za javne financije izračunao je da takozvani srednji sloj, ljudi koji zarađuju od 5 do desetak tisuća kuna, podnose najveći porezni teret u državi jer postoji jako puno poreznih izuzeća, dvostrukih isplata, lažnih minimalaca i slično.