Da bi privukla strane investitore, Hrvatska treba rješavati probleme privatizacije, korupcije, nejasnih zakona, neriješenog vlasništva i nedostatka nacionalne strategije ulaganja, piše Reuters

Nudeći čisto i bistro Jadransko more, što je rijetkost u mnogim dijelovima konkurentskih zemalja kao što su Italija i Španjolska, Hrvatska je doživjela turistički procvat od kraja rata za nezavisnost, piše novinar Reutersa.

Relativno pristupačne cijene i pristup osobnim automobilom pomogao je, unatoč gospodarskoj krizi, porastu turističkih dolazaka i noćenja od četiri posto u kolovozu u odnosu na prošlogodišnje isto razdoblje.

Ova je regija stoljećima privlačila strance, dalmatinska obala bila je dio Rimskog Carstva, a danas među turistima prednjače Nijemci, Talijani, Slovenci, Česi i Austrijanci, koji posjećuju Hrvatsku od siječnja do kolovoza.

Ipak, manje od polovice njih odsjeda u hotelima, većina preferira privatni smještaj, kampove i druge opcije. Turizam i putovanja čine gotovo četvrtinu BDP-a Hrvatske, a turistički sektor čini tek manje od desetine BDP-a prema prosjeku Europske unije.

Stoga ulaganje u hotele mnogi ocjenjuju izvrsnom prilikom prije ulaska Hrvatske u EU. Ali da bi iskoristila taj potencijal, Hrvatska treba rješavati probleme privatizacije, korupcije, nejasnih zakona, neriješenog vlasništva i nedostatka nacionalne strategije ulaganja.

Prezaduženim hotelima nedostaju sredstva za obnovu pa su i dalje uređeni u stilu 1970-ih i 1980-ih, zato se većina bogatih posjetitelja odlučuje na krstarenje i spavanje na jahtama.

'Postoje veliki problemi s privatizacijom u Hrvatskoj', rekao je Reutersu Bill Montgomery, potpredsjednik Jadranskih luksuznih hotela u čijem je vlasništvu nekoliko dubrovačkih hotela.

'Početna je privatizacija favorizirala prijatelje prvog predsjednika Franje Tuđmana i njegove vlade', kazao je Montgomery, inače bivši američki veleposlanik u Hrvatskoj.

Nakon toga, piše novinar, stvorio se otpor prema privatizaciji, što je rezultiralo time da je nakon 20 godina još uvijek u državnom vlasništvu nevjerojatan raspon tvrtki, uključujući hotele, marine, novine, izdavačke kuće.

Državni fond HFP i dalje drži većinski udio hotelskih kuća u Opatiji, Dubrovniku, Trogiru, na Rabu i Hvaru.

Kao karakterističan problem za društvo u tranziciji, što otežava privatizaciju, navodi se korupcija. Nadalje, za vrijeme komunizma iz plaća zaposlenih odvajali su se doprinosi za lokalnu zajednicu pa danas svatko ima osjećaj da ima pravo na sve što se događa u njihovim gradovima.

Zato mnogi strani investitori zaziru od privatizacije jer ih lokalna samouprava ne prihvaća dobro, a žale se na nedostatak transparentnosti, kao i na to da početna cijena često izgleda sumnjivo visoko.

U principu, privatizacijski program za strane investitore ne predviđa atraktivne mogućnosti ulaganja u postojeća hotelska poduzeća.

Ipak, neke su privatizacije rezultirale impresivnom obnovom luksuznih hotela, kao što je Excelsior u Dubrovniku, koji je prije osam godina kupila tvrtka Adriatic Luxury Hotels.