Prema istraživanju bečke konzultantske kuće RegioPlan, već sad Zagreb ima 44 kvadratna metra trgovačkih centara na 100 stanovnika, što je više nego Beč, gdje su novčanici neusporedivo deblji

S novootvorenim Westgateom, Zagreb ima 16 trgovačkih centara, a taj bi se broj u sljedećih nekoliko godina trebao udvostručiti! Teško da će istim tempom rasti i kupovna moć građana, pa je pitanje hoće li sve te 'potrošačke katedrale' i opstati

Prema istraživanju bečke konzultantske kuće RegioPlan, već sad Zagreb ima 44 kvadratna metra trgovačkih centara na 100 stanovnika, što je više nego Beč, gdje su novčanici neusporedivo deblji. Kad bi se realizirali svi najavljeni projekti, Zagreb bi u bliskoj budućnosti imao 136 kvadrata šoping centara na 100 stanovnika.

Međutim, Žarko Kovačić, direktora Ilirika nekretnina, predviđa da ta brojka neće biti dostignuta jer on očekuje da će se u međuvremenu neki od starih centara zatvoriti.

'Naši trgovački centri su velikim dijelom niskog standarda s niskokvalitetnom robom. Lifestyle gdje cijele obitelji idu u šoping je na niskom stupnju ponude. Kupce se kod nas potiče na potrošnju kao jedinu svrhu, a ne užitak u kupovanju uz zabavne sadržaje. Na primjer, cjelodnevna ponuda u jednoj Emmezeti ili King Crossu ne postoji. Gdje je tu zabava, kino, wellnes centar i ostalo? Takvi tipovi trgovačkih centara dugoročno ne mogu opstati', predviđa Kovačić.

Dobra strana sve veće površine trgovačkih prostora je sve povoljnija cijena zakupa. Ove godine je ona u prosjeku pala 30 posto, te je sad 20 eura po metru kvadratnom.

Za vlasnika/investitora trgovačkog centra, mišljenja je Kovačić, najvažnije je da mu zakupci plaćaju ugovorenu rentu te da ima što veću popunjenost prostora, što je zasad slučaj u svim centrima. Pravi problemi domaće trgovce tek očekuju jer se oni, smatra Kovačić, još uvijek nisu prilagodili recesiji zbog koje je maloprodaja je u godinu pada zabilježila realni pad od 16 posto.

'U Europi su investitori zajedno sa zakupcima skratili radni tjedan ili ne rade nedjeljom. Kod nas tek razmišljaju o zajedničkom smanjenju troškova. Pokazalo se da je neradna nedjelja ustvari pomogla trgovcima jer bi gubici bili još veći zbog drastičnog pada potrošnje. Trgovački centri su sad otvoreni nedjeljom prvenstveno zato i što konkurencija radi, a ne zbog isplativosti', kaže Kovačić.

Kao upozorenje domaći trgovački centri mogu uzeti primjer susjedne Slovenije. Tamo je proveden referendum na kojem su se građani odlučili za radnu nedjelju. Kriza je taman počela, a trgovački centri nisu na vrijeme prepoznali novonastalu situaciju te su nastavili raditi i nedjeljom. Posljedica? Merkur i Big Bang, najveći slovenski lanac trgovina elektroničkim uređajima, morali su zatvoriti čak šest svojih trgovačkih centara od ukupno deset ove godine.

'Računica je jednostavna. Manje kupaca, manje trgovina', kaže Kovačić.

Izgleda da ta formula za Zagreb još uvijek ne vrijedi. U sljedeće dvije godine, znači u vremenu kad se možemo nadati jedva pozitivnoj gospodarskoj nuli, otvorit će nekoliko megacentara, poput Supernove u Buzinu sa 160 dućana ili Zagreb Malla, na istoku grada, sa 200 dućana.

Novi trend je, inače u Europi, koji je kriza samo ubrzala, gradnja šoping meka na najboljim lokacijama u samim gradovima. Zaustavljene su investicije, objašnjava Kovačić, u centre američkog tipa smještene izvan urbane zone, poput našeg Westgatea.

Kad je riječ o 'potrošačkoj katedrali' kod Zaprešića, Kovačić je skeptičan jer smatra da će za centar s gotovo 100 tisuća kvadratnih metara prodajnog prostora veliki problem biti nedostatak velikog osovinskog dućana, tzv. anchora poput Ikee.