Ministar Ivan Šuker sastaje se s bankarima u vezi planova jačanja uloge HBOR-a

Inicijativa o osnivanju tzv. fondova za gospodarsku suradnju (FGS) te snaženju Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) u funkciji jače potpore gospodarskom oporavku danas bi trebala dobiti svoje prve konkretne obrise.

 

Prema neslužbenim izvorima bliskim Vladi, piše Poslovni dnevnik, nadležni resori užurbano pripremaju prijedlog odluke kojim bi se otvorila vrata zaživljavanju tzv. FGS-ova.

Premijerka Jadranka Kosor s tom bi odlukom, kažu, mogla izaći već danas i tako začiniti posljednju ovogodišnju sjednice Vlade.

S druge strane, za Jutarnji list, sugovornik iz Vladinih krugova je kazao da će se danas na sjednici naći samo izvješće o tome dokle se stiglo s projektom za spas gospodarstva.

Danas se, pak, u Ministarstvu financija ministar Ivan Šuker sastaje s bankarima u vezi planova jačanja uloge HBOR-a, koji uključuju i njegovo repozicioniranje u pogledu načina pružanja kreditne podrške poduzetnicima i pitanja preuzimanja rizika.

U slučaju HBOR-a glavno je uporište nedavna najava guvernera Željka Rohatinskog koji je rekao kako je HNB spreman osigurati dodatnu likvidnost bankama kako bi se otvorio veći kreditni potencijal za potporu gospodarstvu, ali s naglaskom na zdrave projekte a ne ‘vreće bez dna'. Kao izgledan način istaknuto je daljnje spuštanje stope obvezne rezerve sa 14 na 12 posto, čime bi se oslobodilo oko šest milijardi kuna. Taj novac bankama bi omogućio kreditiranje HBOR-a koji bi potom kreditirao poduzetničke programe.

U odnosu na dosadašnju praksu HBOR se, kako kažu bankari, više ne bi ‘skrivao' iza poslovnih banaka već bi na sebe preuzeo glavninu rizika. Naglasak je pritom na programima za mala i srednja poduzeća koja su najpogođenija utjecajem krize/recesije, a koja zbog time potenciranih rizika danas imaju otežan pristup kreditima banaka.

'Ono što je dosad izneseno o toj ideji načelno svakako podržavam, ali treba vidjeti kako će se riješiti pojedinosti jer one su uvijek važne za uspješnost provedbe', kaže Božo Prka, predsjednik Uprave Privredne banke, dodajući kako s detaljima nije upoznat.

Za FGS-ove u osnovi nisu potrebne veće regulatorne prilagodbe jer bi se oni zapravo mogli uklopiti u postojeće propise za fondove rizičnog kapitala. Među važnijim pitanjima svakako je ono o participaciji države u budućim fondovima. Samo osnivanje FGS-a je privatna inicijativa, a koncept podrazumijeva da kapitalu koji za takav fond prikupi društvo za upravljanje država prisnaži istim iznosom. Prospekt fonda morao bi dobiti suglasnost Hanfe.

Za interes za ulaganje privatnog kapitala u fond koji će ga uz odgovarajuće profesionalne kriterije plasirati u vlasničke udjele u poduzećima svakako bi najpoticajnije trebalo biti to što s državom ne bi proporcionalno dijelili i buduće prinose, već bi država inzistirala (samo) na povratu uloženog i sačuvanje vrijednosti kroz npr. uvećanje za inflaciju. Jedno od pitanja koje se nameće uvijek kad u nekom poslu sudjeluje država su - kriteriji. Tko bi i po kojim kriterijima odlučivao kome će se ‘pomoći' takvim financiranjem praćenim vlasničkim restrukturiranjem? Osnovno pravilo je da se država ne bi trebala petljati u upravljanje, zbog čega je predviđeno da ne može predlagati projekte već samo mogućnost davanja veta.

A potencijalni privatni ulagači? Najveći potencijal imaju mirovinski fondovi, piše Poslovni dnevnik, kojima zakon dopušta da do jedan posto imovine mogu plasirati jednom društvu za upravljanje. Bude li više društava koji će uspjeti osigurati kapital za FGS, mirovinci mogu i nekoliko postotaka imovine uložiti u te fondove. Treba podsjetiti da jedan posto imovine obveznih mirovinskih fondova danas znači 280 milijuna kuna, a samo dva posto već premašuje pola milijarde kuna. Uz mirovince računa se da bi po 10-ak milijuna eura u fondove mogle plasirati vodeće banke, kao i osiguravajuća društva ili međunarodne institucije poput EBRD-a.