Godina 2009. protekla je u podjeli i dostavi osobnih identifikacijskih brojeva svim građanima te manje vidljivom, ali važnom umrežavanju državnih institucija

Plaćate li porez, kupujete stan, sređujete bilo kakve formalnosti s državnim institucijama ili idete u banku po kredit, tada svakako ponesite i svoj OIB, potvrdu Porezne uprave na kojoj se nalazi jedanaesteroznamenkasti broj koji je dodijeljen svakom od 4,4 milijuna hrvatskih državljana

OIB je stalna i obvezna oznaka svakog građanina, jednom dobiveni broj neće se mijenjati od rođenja do smrti, a preko njega bi država na jednome mjestu, klikom miša na tastaturi računala, trebala dobiti sve podatke o primanjima i imovini građana. Od 1. siječnja 2010. OIB će biti obvezan i u platnom prometu, kao i u svim poslovima s Poreznom upravom, pa i prilikom podnošenja godišnjih poreznih prijava za 2009. Poduzetnici ga također moraju unijeti na sve svoje račune.

Godina 2009. protekla je u podjeli i dostavi osobnih identifikacijskih brojeva svim građanima te manje vidljivom, ali važnom umrežavanju državnih institucija. Cijeli projekt trebao bi stajati oko 100 milijuna kuna.

U prvoj fazi umrežavali su se MUP, matice rođenih, Trgovački sud, Državni zavod za statistiku i Porezna uprava, a nakon njih i sva druga tijela državne uprave i Vladine institucije kao što su mirovinsko, zdravstveno, Zavod za zapošljavanje, socijalne službe, Središnja depozitarna agencija... Posljednje će se, kažu, umrežiti gruntovnice jer evidencija vlasništva dosad nije bila vezana uz MBG pa nije moguće matični broj građana vezati uz OIB i postupno ga zamijeniti.

Potpuni prijelaz na sustav OIB-a ostvarit će se kada sve institucije potpuno prihvate osobne identifikacijske brojeve, što se očekuje istekom prijelaznog razdoblja od dvije godine, 1. siječnja 2011.

Građani koji su zametnuli dostavljene potvrde duplikat mogu potražiti u Poreznoj upravi, preko internetske adrese oib.hr ili SMS-a mobitelom na broj 61642, u kojoj se mora navesti MB ili MBG. Bilo je najava da korisnici dječjeg doplatka ove godine neće morati dostavljati dokumente za ostvarivanje tog prava (iznos plaće, mirovine, broj članova kućanstva...) jer bi se ti podaci mogli dobiti uvidom u OIB kod mjerodavnih službi, ali do danas nismo dobili potvrdu da će se to stvarno i dogoditi.

OIB bi trebao biti moćan alat u rukama države i za kontrolu različitih socijalnih transfera te bi mogao poslužiti za čistku korisnika koji dobivaju državnu pomoć iz više izvora.