Neoporezivi dio prihoda (godišnji odbitak) u cijeloj 2009. iznosio je 1.800 kuna mjesečno

Početkom tjedna na web stranicama Ministarstva financija objavljena je uputa za ispunjavanje godišnje porezne prijave za 2009. iz koje je vidljivo da za građane nema značajnijih promjena u izračunu porezne obveze. Svi koji moraju ili dobrovoljno žele podnijeti poreznu prijavu, dužni su je ove godine predati do ponedjeljka, 1. ožujka

Krizni porez koji je prošle godine poharao plaće i ostale dohotke nije utjecao na obračun poreza na dohodak jer se radi o posebnom nametu. Osobni odbici i porezni razredi utvrđeni 2008. godine ostali su isti, a nije se mijenjala ni maksimalna olakšica koja i dalje iznosi 12.000 kuna. Krajnji rok za predaju porezne prijave ove godine je pomaknut na 1. ožujka, budući je posljednji dan veljače nedjelja.

OSOBNI ODBITAK 1.800 KUNA MJESEČNO

Neoporezivi dio prihoda (godišnji odbitak) u cijeloj 2009. iznosio je 1.800 kuna mjesečno, odnosno 21.600 kuna na godišnjoj razini.

Faktori za povećanje osobnog odbitka predviđeni za djecu i uzdržavane članove obitelji također se nisu mijenjali.

Osobni odbitak uvećava se za 50 posto (0,5) za prvo dijete, 0,7 za drugo, 1,0 za treće itd. Uvećani porezni dobitak i dalje imaju i porezni obveznici koji žive na područjima od posebne državne skrbi.

Na utvrđeni dio porezne osnovice primjenjuju se četiri porezne stope, pri čemu je najniža 15 posto, a najviša 45 posto. Poreznom stopom od 15 posto oporezuje se porezna osnovica do 43.200 kuna (umnožak faktora 2,0 i iznosa osobnog godišnjeg odbitka), stopom od 25 posto iznos od 43.200 do 108.000 kuna (od dva do pet puta godišnji osobni odbitak), stopom od 35 posto iznos od 108.000 do 302.400 kuna (od pet do 14 puta godišnji osobni odbitak), a najvećom stopom od 45 posto oporezuju se prihodi iznad 302.400 kuna.

MAKSIMALNA OLAKŠICA I DALJE 12.000 KUNA

Porezna osnovica se dodatno umanjuje korištenjem olakšica za uplaćene premije dopunskog i dodatnog (privatnog) zdravstvenog osiguranja, dobrovoljnog mirovinskog osiguranja te životnog osiguranja s obilježjem štednje. Kao olakšica priznaju se i troškovi određenih zdravstvenih usluga koje ne pokriva zdravstveno osiguranje te stambeni troškovi (kupnja stana, kamate na kredit, najamnina, troškovi održavanja). Kao i ranije, ukupna olakšica po navedenim osnovama može iznositi maksimalno 12.000 kuna.

TKO MORA PODNIJETI PRIJAVU

Poreznu prijavu obvezni su podnijeti svi koji su u prošloj godini primali plaću od više poslodavaca istodobno, ostvarivali dohodak od samostalne djelatnosti (obrtnici, slobodne profesije i poljoprivrednici) ili pak ostvarivali dohotke izravno iz inozemstva. Poreznu prijavu moraju podnijeti i oni kojima poslodavac, isplatitelj primitka ili sam porezni obveznik na isplaćene dohotke nije tijekom godine uplatio predujam poreza na propisani način. Obveznicima poreza na dohodak koji su obvezni podnijeti poreznu prijavu, a istu ne podnesu, porez na dohodak utvrdit će Porezna uprava na temelju procjene.

KOME SE ISPLATI DOBROVOLJNO PREDATI PRIJAVU

Ostali porezni obveznici ne moraju podnijeti poreznu prijavu, ali mogu, ako procijene da će koristeći porezne olakšice ostvariti povrat poreza. Pritom treba voditi računa da je u prijavi potrebno iskazati sve dohotke, pa izračun može pokazati da umjesto povrata treba još nadoplatiti razliku Poreznoj upravi. Zato je prije predaje porezne prijave dobro provjeriti izračun uz stručnu pomoć.

IZRAČUN POREZNE OBVEZE

Utvrđivanju godišnjeg poreza na dohodak i prireza načelno podliježe ukupan dohodak (od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala, osiguranja i drugog dohotka) koji su hrvatski građani ostvarili u tuzemstvu i inozemstvu u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2009. godine.

Dohodak za svaku kategoriju utvrđuje se na temelju odgovarajućih dokumenata (kartica PK-1, PK-2, potvrda o isplaćenom dohotku...) koje je potrebno priložiti uz poreznu prijavu. Zbroj svih ostvarenih oporezivih dohodaka predstavlja ukupan dohodak. Od ukupnog se dohotka odbijaju zakonom propisane porezne olakšice i odbici, a konačan je rezultat porezna osnovica na koju se primjenjuju gore navedene porezne stope.

Od obračunate ukupne svote poreza na dohodak i prireza odbijaju se predujmovi poreza i prireza koji su plaćeni u tijeku 2009. godine, te se utvrđuje razlika poreza i prireza. Ako je razlika pozitivna, porezni obveznik mora platiti navedenu svotu, a ako je negativna, ostvario je pravo na povrat preplaćenog poreza i prireza.

POVRAT PREPLAĆENOG POREZA

Končano rješenje Porezne uprave temelji se na obračunu koji izrađuje porezni referent na temelju podataka o uplaćenim porezima i prirezima s kojima raspolaže porezna uprava te dostavljenih dokumenata u poreznoj prijavi. Ako izračun pokaže višak plaćenog predujma poreza u odnosu na utvrđenu godišnju obvezu, porezna uprava utvrđenu razliku uplaćuje na tekući račun poreznog obveznika.

Iznimno, poreznim obveznicima koji ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti i poreznim obveznicima koji dohodak utvrđuju na način propisan za samostalne djelatnosti na temelju poslovnih knjiga, više plaćeni porez vraća se na njihov zahtjev ili im se uračunava u predujam za iduće razdoblje, do iskorištenja preplaćenog iznosa. Porezna uprava neće izvršiti povrat preplaćenog poreza ako je utvrdila da niste platili sve svoje obveze prema državi.