Proučavajući velike i pogubne vulkanske erupcije tijekom posljednjih dvadesetak godina znanstvenici su došli do zaključka kako bi se ta silna energija iz unutrašnjosti Zemlje mogla iskoristiti

Znanstvenici već dulje vremena govore kako se energija može dobiti i raznim alternativnim izvorima, ne samo onim tradicionalnim. Primjeri za to su mnogobrojni, jer u posljednjih desetak godina znanstvenici intenzivno tragaju za alternativom nečistim fosilnim gorivima, prenosi HTV .

Tako se na njihovoj listi zamjenskih energetskih mogućnosti spominje energija vjetra, solarna energija, energija vode, ali i vulkana. Naime, vjeruje se kako su vulkani izbacili tako mnogo sumpora u atmosferu prije 95 milijuna godina da su oceani ostali gotovo potpuno bez te kemikalije i nestalo je 27 posto raznih oblika marina.

Geoinženjeringom bi se mogao popraviti taj povijesni nedostatak, barem za neka jezera, tvrde američki znanstvenici sa sveučilišta u Chichagu u svojoj najnovijoj studiji. Znanstvenici su mjerili izotope sumpora u sedimentima nekih površina na sjeveru Amerike i došli do zaključka kako je nešto u povijesti odvojilo kontinent Sjeverne Amerike od Južne Amerike. Oni vjeruju kako su to bili dramatični tektonski pomaci, dok su s druge strane velike vulkanske erupcije izmijenile sliku svijeta, stvorile mnoge otoke i planine.

Proučavajući velike i pogubne vulkanske erupcije tijekom posljednjih dvadesetak godina znanstvenici su došli do zaključka kako bi se ta silna energija iz unutrašnjosti Zemlje mogla iskoristiti. Tako se došlo do ideje kako energiju vulkana odnosno toplinu unutrašnjosti Zemlje iskoristiti za grijanje. Ideja se već pretvorila u praksu u nekim zemljama svijeta, na primjer u Kostariki koja 14 posto vlastitih energetskih potreba pokriva vulkanskom elektranom Miravalles.

Pomoću uskladištene geotermalne topline, koja se nalazi u dubini Zemljine površine, Kostarika ima elektranu pokraj vulkana. U unutrašnjosti Zemlje temperatura je viša od 5000 stupnjeva Celzijevih i čim voda prođe kroz pukotine na površini Zemlje ona se pretvara u vruću vodenu paru.

Preko cjevovoda para se dovodi u elektranu, gdje pokreće pogone turbina, a one generator koji stvara električnu energiju. Tropska klima i vulkani u Kostariki stvaraju idealnu pretpostavku za pretvaranje geotermalne energije topline Zemlje u električnu energiju. Kišnica koja prolazi kroz pukotine se toliko jako zagrijava da od nje nastaje vodena para koja se skuplja u malenim šupljinama, zbog čega dolazi do visokog pritiska.

Cijevi dužine do 3000 metara kroz rupice uvlače vodenu paru iz unutrašnjosti Zemlje, a ona se zbog visokog pritiska doslovce katapultira na površinu. Na površini se dalje provodi cijevima, dok mali cilindri odvajaju vodenu paru od vode, jer je za stvaranje električne energije potrebno vruće pare do 250 stupnjeva Celzijevih, koja se onda pomoću crpki iz cilindara dovodi do središnje elektrane.

Vruća para dolazi do turbina koje pokreću generatore, princip vrlo sličan vodenici. Generator na taj način stvara električnu energiju. No, s vremenom para gubi energiju u turbinama, hladi se i pretvara u vodu, piše Vjesnik. Otpadni proizvod se drugim cjevovodom vraća natrag u Zemlju, gdje se voda ponovno zagrijava. Tako bi, smatraju stručnjaci, energija iz vulkana mogla postati svojevrsna energetska budućnost, barem onih zemalja koje se nalaze blizu vulkana.

Potencijal geotermalne energije je velik, sadrži 50.000 puta više od sve energije koja se može dobiti iz nafte i plina širom svijeta. Geotermalni resursi nalaze se u širokom spektru dubina, od plitkih površinskih do više kilometara dubokih rezervoara vruće vode i pare koja se može dovesti na površinu i iskoristiti. U prirodi se geotermalna energija najčešće pojavljuje u obliku vulkana, izvora vruće vode i gejzira. U nekim zemljama se geotermalna energija koristi već tisućljećima u obliku toplica, odnosno rekreacijsko-ljekovitoga kupanja.

No razvoj znanosti nije se ograničio samo na područje ljekovitog iskorištavanja geotermalne energije, već je iskorištavanje geotermalne energije usmjerio i prema procesu dobivanja električne energije te grijanju kućanstava i industrijskih postrojenja.