U 2009., pokazuju izračuni, probleme s otplatom kredita imalo je više od 18 posto kućanstava, što je na razini 2007.

U HNB-u procjenjuju da će zbog gubitka posla i pada plaća rasti broj Hrvata koji imaju problema s vraćanjem kredita, ali ipak sporije nego lani. Crni scenarij, za koji vjeruju da je malo izgledan, predviđa kreditne teškoće za 32 posto zaduženih obitelji.

U najnovijoj publikaciji Financijska stabilnost analitičari HNB-a ocijenili su koliko su banke izložene problematičnim kućanstvima. Provedena je simulacija šokova koja uključuje pad zaposlenosti te promjene tečaja i kamata.

U 2009., pokazuju izračuni, probleme s otplatom kredita imalo je više od 18 posto kućanstava, što je na razini 2007.

U najgorem slučaju - kada bi zaposlenost pala 5 posto, uz rast otplate kredita od 20 posto zbog rasta kamatnih stopa - dug ranjivih kućanstava dosegnuo bi 32 posto, piše Jutarnji list .

Analitičari HNB-a vjeruju da se ipak neće dogoditi najcrnji scenarij, po kojem bi kreditne teškoće imala gotovo trećina kućanstava.

Blaža je opcija u slučaju da se otplata kredita poveća 20 posto zbog deprecijacije tečaja. Tada bi udjel "problematičnih" dosegnuo 22 posto. Ipak, šokovi se ne očekuju, uključujući rast kamatnih stopa i deprecijaciju tečaja. Stoga bi se trebali smanjiti i pritisci na otplate.

Rast loših kredita

Očekuje se da će se ove godine nastaviti rast loših kredita, a jedan od razloga je to što su ranije reprogramirani krediti sumnjive kvalitete.

Krajem rujna prošle godine udio loših kredita u ukupnim kreditima iznosio je 6,4 posto i bio je 30 posto veći nego krajem 2008. Pogoršanje je vidljivo u svim sektorima, ali posebno kod poduzeća.