Tezu da će i druge zemlje zahvatiti ‘sindrom Grčke' potvrdile su izjave najviših dužnosnika

Nasilni i vatreni jučerašnji prosvjedi u glavnom gradu Grčke, koji su odnijeli i ljudske žrtve, pokosili su europska tržišta dionica, obveznica i valuta, donosi jutarnji.hr. Euro je pao na najniže razine u posljednjih godinu dana, kamate na obveznice ugroženih zemalja su rasle, a dionice su rušile burzovne indekse, bez obzira na poneke dobre korporativne vijesti.

Zavladao je strah

Cijelim je financijskim svijetom opet zavladao strah - s jedne strane, strah da niti 110 milijardi eura Grčkoj neće biti dovoljno za spas, a s druge strane strah da je Grčka samo prva u nisu razuzdanih mediteranskih zemalja čije će zaduživanje prvo urušiti njihove ekonomije, a potom ugroziti i samu Europsku uniju. Tezu da je Grčka samo prva u nizu potkrijepile su jučer izjave najviših dužnosnika. Portugalu bi trebalo također stotinjak milijardi eura pomoći, a Španjolska bi se mogla pojaviti sa zahtjevom za daljnjih 280 milijardi eura. Nitko se ne usudi niti pomisliti što bi bilo da se zaljulja i Italija, sedma po veličini svjetska ekonomija.

Španjolski premijer Jose Luis Rodriguez Zapatero odlučno je i ljutito demantirao da Španjolskoj treba pomoć kao Grčkoj. Kaže kako je nedopustivo da takve glasine ruše španjolski rejting i podižu prinose na njene državne obveznice. Međutim, iz same Europske središnje banke, od ministara financija nekih europskih zemalja i čelnika MMF-a stižu posljednjih dana upozorenja da bi se grčki problemi mogli preliti u druge dijelove eurozone, prije svega u Portugal i Španjolsku, dok Francusku i Njemačku svi i dalje tretiraju kao sigurne i stabilne.

Globalni problem

Analitičari smatraju da se Portugal i Španjolska namjerno izvlače u prvi plan i proglašavaju sljedećim financijskim ‘bombama' kako bi njihove vlade što prije donijele program konsolidacije sličan grčkome. U narednoj fazi ugrožene su Italija i Irska, a izvlačenje iz tog novog financijskog armagedona moglo bi, prema procjenama analitičara UniCredita, koštati od 1125 do 1300 milijardi eura ili deset puta više nego spašavanje male Grčke.

No, da se kriza proširi i na spomenute zemlje eurozone, postao bi to globalni problem u čije bi se rješavanje uključile SAD, Kina, Japan i druge važne svjetske ekonomije, kao i MMF.

Dvoznamenkaste kamate

Za sada se europski mirovinski i drugi investicijski fondovi pripremaju na veliki šoping najboljih vrijednosnih papira koji se mogu pojaviti na tržištu - obveznica zemalja sjeverne Europe, na čelu s Njemačkom. Novac za spas Grčke, dogovorenih 80 milijardi eura, dat će opet europski građani preko fondova koji će kupovati obveznice njihovih zemalja. Dio će svakako pokupovati i azijske zemlje koje su na globalnoj karti ‘u plusu'.

Financijska su tržišta posljednjih dana i po cijeni obveznica pokazala kako jedva čekaju nove dobre papire. Najbolji su primjer prinosi na dvogodišnje obveznice: njemačkim je dvogodišnjim obveznicama u mjesec dana kamata pala sa 0,954 na 0,639 posto. Istodobno, Grcima je cijena dvogodišnjeg zaduživanja u mjesec dana narasla tri puta - sa 5 na 14,3 posto, Portugalcima se također gotovo utrostručila, a Španjolskoj gotovo udvostručila.

Sada je jasno na što se, u stvari, svodi spašavanje Grčke ekonomije: umjesto da se sama dalje zadužuje po dvoznamenkastim kamatama, koje ne može platiti, za nju će se zadužiti pouzdane zemlje koje novac mogu dobiti s niskim kamatama. Proslijedit će ga Grčkoj koja se tako automatski rješava golemog tereta preskupih dugova.