U mnogim dijelovima Europe i svijeta kriza je, da se poslužimo nogometnom metaforom, ušla u sudačku nadoknadu. No, pred Hrvatskom je i dalje barem još jedno poluvrijeme

Bankrot je opet riječ dana. I to bankrot države. Ova zlokobna sintagma prvi se put počela ozbiljno spominjati točno prije godinu dana, kada su crna gospodarska predviđanja dobila dodatni vjetar u leđa kukavičkim bijegom Ive Sanadera. Javnost je strahovala od jeseni 2009, ali državni proračun tada se još nekako uspio skrpati, uglavnom zahvaljujući "sposobnosti" Ivana Šukera da nas zaduži do ionako prezaduženog grla.

No, ozbiljni ekonomski analitičari upozoravali su prošle godine (a neki upozoravaju i dalje) da najgore tek dolazi. U mnogim dijelovima Europe i svijeta kriza je, da se poslužimo nogometnom metaforom, ušla u sudačku nadoknadu. No, pred Hrvatskom je i dalje barem još jedno poluvrijeme. Zadnji u nizu negativnih pokazatelja danas je stigao iz Londona, od konzultantske tvrtke CMA koja je objavila listu 20 najugroženijih zemalja svijeta. U tom društvu je i Hrvatska kojoj, procjenjuju Englezi, prijeti 20,5 posto rizika od bankrota!

Što točno znači bankrot države? Kada država proglasi bankrot, to znači da ne može plaćati svoje obveze - unutarnje i vanjske. Zaposlenici u državnom sektoru ostaju bez plaća, umirovljenici bez mirovina. No, posljedica bankrota države nije pošteđen ni privatni sektor s obzirom na to da bankrotirana država ne može pokriti niti obveze s firmama s kojima surađuje. Privatne firme koje surađuju s državnim sektorom (velikim javnim poduzećima poput HEP-a ili HAC-a) tako ostaju bez značajnog izvora prihoda.

Posljedice koje će građani u tom slučaju direktno osjetiti su rast nezaposlenosti, inflacija, radikalno smanjenje kupovne moći popraćeno porastom cijena osnovnih namirnica... U bankrotiranim državama razvija se siva ekonomija, a ugrožena je i štednja u bankama koju građani više ne mogu podići. Možda najpoznatiji takav scenarij dogodio se u Argentini, koju je u devedesetima tresla vrlo slična kriza poput ove koja danas nagriza Hrvatsku.

Lovrinović: Stranci ne prave razliku između javnog i vanjskog duga

"Činjenica je da je Hrvatska visoko zadužena zemlja. Mi već sada imamo vanjski dug koji prelazi sto posto BDP-a", upozorava profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu Ivan Lovrinović, specijaliziran upravo za monetarno-kreditnu politiku i međunarodne financije. "Za strance je visina vanjskog duga presudna, oni ne prave razliku između vanjskog i javnog duga", tvrdi Lovrinović.

Javni je dug, naime, dug središnje hrvatske države prema inozemstvu, dok u kompletni vanjski dug ulaze i dugovi banaka i privatnih tvrtki. No, kod potraživanja kredita na međunarodnom tržištu stranci u obzir uzimaju kompletan vanjski dug, objašnjava Lovrinović. S obzirom na to da oporavak eurozone teče sporije nego što se očekivalo, negativne posljedice osjete svi koji o njoj ovise.

Jedino što stabilno raste je vanjski dug

Pa tako i Hrvatska. "Ako vam kamatna stopa koju godišnje morate otplaćivati raste brže od stope rasta BDP-a, onda ste u ozbiljnim problemima", kaže Lovrinović. Upravo je neprestano vanjsko zaduživanje uvelo Hrvatsku u začarani krug iz kojeg više ne može pobjeći, a koji zbog svjetske krize ne može još dugo egzistirati.

"Vanjski dug je ključni destabilizator gospodarstva i društva u cjelini. On se već godinama stabilno povećava, zapravo možemo reći da je vanjski dug jedina stabilna konstanta. No, kad se govori o mjerama oporavka, vanjski dug nitko i ne spominje. Zašto? Pa zato što je on ključno uporište modela gospodarske politike koja traje već desetak godina. Hrvatsko gospodarstvo temelji se na vanjskom dugu; on je bio nužan i da se održi stabilan tečaj", tumači Lovrinović.

Začarani krug

"Domaće banke uzimaju kredite stranim bankama kako bi mogle zadovoljiti kreditne potrebe hrvatskog tržišta. I onda Hrvati taj novac koji su dobili kreditom opet najviše troše na strane proizvode", sumirao je Lovrinović temeljni problem hrvatskog gospodarstva. Ali koliko će još dugo novi krediti stizati u Hrvatsku iz inozemstva?

"Unutar Europske unije također postoje mnoge zemlje koje će svoje probleme pokušati riješiti međunarodnim kreditiranjem. Nastat će gužva i neće se moći zadovoljiti potrebe svih država. U takvoj situaciji, ako Hrvatska i uspije dobiti dodatne međunarodne kredite, kamate će biti znatno veće jer se povećava i rizik", kaže Lovrinović pa poentira: "Ako već mi odbijamo stavljati problem vanjskog duga u prvi plan, onda će nam to napraviti stranci".

Novotny: Prognoze su precrne

Ekonomski analitičar Damir Novotny ne slaže se s Lovrinovićevom prognozom. Novotny priznaje da je Hrvatska u vrlo teškoj situaciji, ali vjeruje da direktne opasnosti od bankrota nema upravo zbog mogućnosti zaduživanja na stranom tržištu. "Javni dug niži je od 50 posto", kaže Novotny, koji vjeruje da razliku između javnog i vanjskog duga ipak treba uzeti u obzir.

"Vanjski dug Hrvatske vrlo je visok zato što su u njega uključene banke i privatna poduzeća. Naravno da je rast duga loš trend i da ovakva upozorenja država treba shvatiti ozbiljno. Zbog toga hitno treba rezati potrošnju jer i dalje postoji veliki jaz između javnih prihoda i javnih rashoda, što bi u dogledno vrijeme moglo dovesti do nelikvidnosti, odnosno bankrota države, ali čak i u takvoj situaciji može se računati na pomoć MMF-a", kaže Novotny.

Iako će reći da je situacija u hrvatskom gospodarstvu bolja nego što bi se dalo zaključiti iz nekih "paušalnih prognoza", Novotny upozorava na nedovoljno konkretne aktivnosti države. "Vladin gospodarski program sadrži par dobrih ideja, ali sve su to samo ideje - nema konkretnih poteza! Ne vidim mehanizme koji će voditi prema oporavku, prema rastu", kaže Novotny.

Lovrinčević: Očekujete li kolaps Europske unije?

U izradi Kosoričinog programa za gospodarski oporavak sudjelovao je Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta, ujedno i premijerkin savjetnik za gospodarstvo. On je, pak, najavu mogućeg bankrota rezolutno odbacio. "Na toj listi se ispred Hrvatske nalazi deset europskih zemalja. Kad bi sve te zemlje, ili samo neke od njih, bankrotirale, došlo bi do kolapsa Europske unije", odlučno će Lovrinčević.

"Te su vrste vjerojatnosti samo jedan od pokazatelja. Postoje mnogi drugi pokazatelji prema kojima se Hrvatska nalazi u zoni stabilnog kreditnog rejtinga i naznake oporavka trebale bi se pojaviti već s objavljivanjem indikatora za lipanj i srpanj", tvrdi Lovrinčević. Za njega gospodarska kretanja nisu neočekivana, a nešto sporiji oporavak pripisuje činjenici da se sporije oporavlja i EU.

Premijerkin savjetnik ima objašnjenje i za rastući javni dug. Ove godine deficit je nešto veći, tvrdi Lovrinčević, zbog potrebe da se saniraju brodogradilišta. "To nije napravljeno već desetljećima i jednostavno se moralo učiniti. Ali deficit je i dalje u okvirima onoga što je prihvatljivo za međunarodne investitore", zaključuje Lovrinčević.