Banke bi preživjele toliki pad uz neznatno smanjenje profita i rezervi, ali bi zato šok-scenarij uzdrmao stanovništvo

Hrvatska narodna banka testirala je efekte 'malo vjerojatnog' crnog scenarija u kojem bi BDP ove godine pao 3 posto, a kuna oslabjela 10 posto. Zaključeno je da bi takav scenarij istopio bankarske rezerve približno 2 posto, ali one bi i dalje bile iznadprosječno visoke jer stopa adekvatnosti kapitala hrvatskih banaka iznosi 19 posto, što je 7 postotnih poena iznad minimuma koji traži EU.

Takav šok-scenarij, piše Večernji list, bio bi poguban samo za nekoliko manjih banaka, čiji bi vlasnici morali ići na dodatna ulaganja, ali sustav u cjelini ostao bi stabilan! No, ne i bez loših posljedica.

HNB je u stresnom testu, koji je ovaj tjedan predstavljen članovima Savjeta, zaključio da bi crni scenarij digao udio loših kredita na visokih 16 posto, što bi značilo da banke ne bi mogle naplatiti čak 38 milijarda kuna kredita.

Pad tečaja od 10 posto srozao bi standard dužnika više nego što bi pogodio banke, a u kombinaciji s visokim padom BDP-a uzrokovao bi dodatno zagušenje ekonomije: otkaze, smanjenje plaća i otežanu otplatu kredita. Od nekih članova Savjeta Večernji list doznaje da ministar financija i guverner nisu razgovarali o devalvaciji kao izglednoj mogućnosti, a HNB već treću godinu testira otpornost banaka na moguće šokove.

Europska središnja banka trebala bi idući tjedan objaviti rezultate svog stresnog testa za 46 vodećih banaka, a već se nagađa da na njemu neće proći jedanaest banaka, uglavnom grčkih te njemačka Commerzbank, talijanska Banco Popolare, Postbank, Bankinter, BCP i Sabadell - izjavio je za CNBC Alessandro Roccati, direktor australske financijske kuće Macquarie Securities.

HNB je u svojim dosadašnjim testovima testirao otpornost banaka pojedinačno, no u rezultatima objavljenim u studiji Financijska stabilnost nisu navedena imena banaka.