Zbog tih problema s otplatom kredita u 'švicarcima' hrvatske banke u posljednje vrijeme smanjuju kamatu na te kredite i na druge načine pokušavaju olakšati otplatu

Švicarski franak dosegao je novu rekordnu vrijednost i izjednačio se s američkim dolarom.

Prema današnjem srednjem tečaju HNB-a jedan švicarski franak vrijedi 5,591 kunu, samo dvije lipe manje nego američki dolar.

Do kraja godine franak će ojačati, predviđaju analitičari RBA, pa bi prema euru mogao narasti na 1,25 franaka, što bi, prema sadašnjim odnosima, bilo više od 5,8 kuna! Slabljenje očekuju tek u prvom tromjesečju sljedeće godine.

Hrvatski građani koji imaju stambene kredite u ‘švicarcima' su očajni jer im rate rastu iz mjeseca u mjesec, a konverzija kredita u euro nije jeftina - banke u pravilu uzimaju postotak od ostatka neotplaćene glavnice, piše 'Jutarnji list'.

Jačanje franka povećava i ukupan iznos kredita koji dužnik mora vratiti banci, pa 100.000 franaka više nije 498.000 kuna, koliko je iznosio prije dvije i pol godine, nego je sada gotovo 560.000 kuna, ili 60.000 kuna više, što je cijena automobila niže klase.

Zbog tih problema s otplatom kredita u 'švicarcima' hrvatske banke u posljednje vrijeme smanjuju kamatu na te kredite i na druge načine pokušavaju olakšati otplatu. Led je nedavno probila Zagrebačka banka, a za njenim se primjerom povela i Erste banka. Za očekivati je da će slične poteze povući i ostale banke jer ni jednoj nije u interesu rast nenaplativih potraživanja.

Nekoliko je razloga zbog kojih švicarski franak posljednjih mjeseci jača. Prvi je, kaže Zrinka Živković - Matijević, analitičarka Raiffeisenbanka, to što se švicarsko gospodarstvo oporavlja od recesije znatno brže od gospodarstva zone eura. Tako je, primjerice, stopa rasta švicarskoga gospodarstva u drugom ovogodišnjem tromjesečju iznosila 3,4 posto, dok je rast gospodarstva eurolanda u istom razdoblju iznosio slabašnih jedan posto.

Drugi razlog jačanja ‘švicarca' može se tražiti u njegovoj ulozi 'sigurnog utočišta'. Kad je ulaganje u druge valute, poput eura ili dolara, vezano uz veće rizike, ulagači se tradicionalno okreću ‘švicarcima' kao sigurnijoj i stabilnijoj valuti. Po tome, franak usko prati reputaciju Švicarske kao sigurne države, pa kad jača potražnja za njim, raste i njegova vrijednost.

Treći razlog može se tražiti u poljuljanom povjerenju ulagača u euro zbog problema s javnim financijama europskih zemalja, od kojih su neke prezadužene. Švicarska nema takav problem, pa ne čudi da se ulagačima nalazi u fokusu.

'Ulagači na deviznim tržištima više vjeruju Švicarcima, nego zoni eura', zaključuje Živković-Matijević.

S obzirom na to da je hrvatsko gospodarstvo usko vezano uz zonu eura, jačanje švicarskog franka neće se značajnije odraziti na nas. Hrvatska, primjećuje jedan sugovornik iz HNB-a, sa Švicarskom malo trguje, devizne rezerve su nam uglavnom u eurima i dolarima, a i zaduženost u toj valuti nam je mala.

'Za nas neće puno značiti jačanje švicarskog franka. Mi smo puno više vezani uz euro,' kazali su u HNB-u, podsjetivši da su i prije upozoravali građane da budu oprezni pri uzimanju kredita u ‘švicarcima', jer se time više izlažu tečajnom riziku.

Švicarska narodna banka dosad nije primjetnije pokušavala suzbiti jačanje franka. Premda jačanje valute slabi konkurentnost gospodarstva, jer postaje skuplje u izvozu, ekonomisti ističu da u švicarskom izvozu prevladavaju prehambeni i farmaceutski proizvodi, koji su manje nego druge robe osjetljivi na promjene cijena, pa je i to razlog što se središnja banka ne uzbuđuje previše zbog jačanja franka.

JL/ezd