Razvojni forum je napravio ljestvicu najuspješnijih među 127 hrvatskih gradova prema efikasnosti njihova gospodarstva, na temelju istraživanja koje provodi od 2004. po međunarodnoj metodologiji

Hrvatskoj je trebalo gotovo 15 godina da bi dostigla predratnu razinu bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Taj zapanjujući podatak je rezultat prvog istraživanja u našoj zemlji koje je trebalo odgovoriti na pitanje gdje se hrvatske županije i regije nalaze u odnosu na 1990. godinu, a objavio ga je Razvojni forum Zagreb u suradnji s tjednikom Lider, piše Novi list.

Najveći porast BDP-a do 2005. zabilježila je središnja Hrvatska - 24,4 posto više nego 1990. godine.

Sjeverna Hrvatska postigla je 12,6 posto više, zapadna Hrvatska 9,8 posto, dok istočna i južna Hrvatska bilježe pad, pri čemu Dalmacija minus od 4,7 posto, a Slavonija od 19,8 posto, rekao je predsjednik Foruma Mato Crkvenac.

'Hrvatski je paradoks da su najveći gubitnici lokalne jedinice koje imaju jaču industrijsku i poljoprivrednu bazu, s obzirom na to da upravo taj realni sektor može najviše pridonijeti izlasku iz gospodarske krize', uočio je Crkvenac.

Razvojni forum je napravio i ljestvicu najuspješnijih među 127 hrvatskih gradova prema efikasnosti njihova gospodarstva, na temelju istraživanja koje provodi od 2004. po međunarodnoj metodologiji.

Na ljestvici vodi Zadar, a slijede ga Zagreb, Karlovac, Rijeka i Varaždin - u kategoriji gradova iznad 45 tisuća stanovnika.

Pet je kriterija po kojima se mjeri efikasnost gospodarstva: usporediva efikasnost poslovnih sredstava, izvozna usmjerenost, profitabilnost, proizvodnost rada i investicije u dugotrajnu imovinu.

Novigrad, Vodnjan, Klanjec, Prelog i Bakar pokazali su se proteklih godina najupješnijima u kategoriji gradova do 8000 stanovnika. Među gradovima do 15 tisuća stanovnika vodi Rovinj, a slijede ga Benkovac, Umag, Labin i Mali Lošinj.

U skupini do 45 tisuća stanovnika vode Dubrovnik, Poreč, Sveta Nedelja, Našice i Zaprešić.

NL/ezd