Hrvatska će do kraja zime dosegnuti stopu od 19 posto nezaposlenih, zadnji put zabilježenu 2003., otkada je broj registiranih ljudi koji traže posao neprekidno padao, sve do krize

Hrvatsko gospodarstvo izaći će iz ekonomske recesije iduće godine, uz stopu rasta od 1,7 posto, ali nezaposleni to poboljšanje još neće osjetiti.

Naprotiv, negativna kretanja na tržištu rada će se nastaviti, a vrhunac dosegnuti u veljači i ožujku, kada bi broj nezaposlenih mogao prijeći 330 tisuća, najavio je zagrebački Ekonomski institut u najnovijoj tromjesečnoj prognozi, piše 'Novi list'.

Ako se to zaista dogodi, Hrvatska će do kraja zime dosegnuti stopu od 19 posto nezaposlenih, zadnji put zabilježenu 2003., otkada je broj registiranih ljudi koji traže posao neprekidno padao, sve do krize. Alarmantna granica od 300 tisuća nezaposlenih prijeđena je prošle zime, osobito u ožujku kada je na burzi rada bilo više od 318 tisuća ljudi. Očito, do idućeg proljeća bit će još teže.

'To nije neuobičajeno, jer se gospodarski oporavak osjeti na tržištu rada s oko šest mjeseci zakašnjenja. Slično je bilo i sredinom 2008., kada je počela ekonomska recesija u Hrvatskoj. Zaposleni je nisu osjetili sve do kraja te godine', tumači dr. Danijel Nestić, viši znanstveni suradnik Ekonomskog instituta.

Povećana gospodarska aktivnost osjeti se na tržištu rada s odgodom zato što su poslodavci oprezni. U prvo vrijeme nastoje bolje iskoristiti postojeći broj ljudi u svojim tvrtkama, a tek kada im poslovne narudžbe dovoljno porastu, odlučuju se za primanje novih, podsjeća Nestić. Međutim, Nestić se boji da očekivani ekonomski oporavak 'još uvijek neće donijeti zaokret u temeljnim trendovima na tržištu rada, pa će 2011. ostati bez rasta zaposlenosti'.

Nevolja je što će gospodarski oporavak biti skroman i opterećen rizicima, »zbog izuzetno slabih investicija, relativno niskog rasta izvoza, koji ukazuje na problem konkurentnosti, te nedostatka mjera kojima bi se potaknulo jačanje konkurentnosti«, tvrde analitičari Instituta. Budući rast se ponajviše oslanja na rast osobne potrošnje. No, ta je potrošnja neizvjesna upravo zbog visoke nezaposlenosti i nepovoljne gospodarske klime, pa Ekonomski institut upozorava da to »povećava neizvjesnost ostvarenja« njegove prognoze.

Izbjegavanje opsežnijih reformi moglo bi dovesti do sporog i slabog oporavka gospodarstva u idućim godinama, upozorava Institut, kritički primjećujući 'nespremnost Vlade za poduzimanje nepopularnih reformi, što je već sada povezano s parlamentarnim izborima, iako se oni očekuju tek krajem iduće godine'.