Prijetnja stečaja nadvila se nad 4888 dalmatinskih tvrtki, u kojima je do sada za život zarađivalo oko 10 tisuća radnika

Prema riječima Joze Marića povjerenika Hrvatske udruge sindikata (HUS) za Dalmaciju, dalmatinske županije najviše trpe zbog birokratskih prepreka potencijalnim investitorima, jer se ugasli industrijski pogoni ne nadomještaju novima.

Po posljednjim podacima Fine, u Splitsko-dalmatinskoj županiji ima najmanje 2912 tvrtki čiji su računi u blokadi 60 i više dana, piše "Slobodna Dalmacija".

Od tog broja, čak 2016 tvrtki nema zaposlenih, zbog čega je, govoreći o stanju u gospodarstvu Splitsko-dalmatinske županije u prvom polugodištu, veliku zabrinutost iskazala i Jadranka Radovanić, predsjednica Županijske gospodarske komore, koja je podsjetila da su tvrtke bez zaposlenih (a takvih je u čitavoj Hrvatskoj 19.215) najzaslužnije za čak 12 milijardi kuna nepodmirenih obveza.

Usto je istaknula i podatak da je broj tvrtki u županiji povećan za 3,5 posto, dok je istodobno broj zaposlenih smanjen također za 3,5 posto, što će reći da se negativni trend, koji pogoduje širenju lanca nelikvidnosti, nastavlja. U Zadarskoj županiji, više od 60 dana s blokadom računa 'preživljava' 764 tvrtki, od kojih njih 499 nema zaposlenih.

U Šibensko-kninskoj županiji 552 tvrtke ispunjavaju preduvjet za odlazak u stečaj, od čega njih 356 nema zaposlenih, a u Dubrovačko-neretvanskoj blokadu ima 660 tvrtki, od čega 396 bez zaposlenih.

Ukupno, prijetnja stečaja nadvila se nad 4888 dalmatinskih tvrtki, u kojima je do sada za život zarađivalo oko 10 tisuća radnika. Pribrojimo li im i članove obitelji koji ovise o njihovim primanjima, jasno je da je čitava Dalmacija na rubu socijalne eksplozije.Na Trgovačkom sudu u Zadru očekuju lavinu zahtjeva za pokretanje stečajnih postupaka nakon nedavnog stupanja na snagu odredbi o skraćivanju stečajnog postupka. Novost je što će Porezna uprava inicirati pokretanje stečajeva, ali samo za tvrtke koje nemaju zaposlenih, imaju dugo blokiran račun, a nemaju imovine.

To je u biti slična akcija kakva je provedena prije pet-šest godina, kada su se također ubrzanim postupkom, na temelju podataka ZAP-a, gasile tvrtke koje su postojale samo na papiru. Na ovom se sudu godišnje registrira više od dvije tisuće tvrtki, najveći dio njih, osim obveznih 20 tisuća kuna osnivačkog kapitala, nemaju ništa drugo: strancima koji u značajnom broju osnivaju takve tvrtke one služe za lakše poslovanje u Hrvatskoj.

Osam registriranih stečajnih upravitelja koji rade za Trgovački sud u Zadru imat će s ovim ubrzavanjem stečajnih postupaka formalno više posla, no stvarno se ništa bitno neće dogoditi. Naime, te se zakonske izmjene ne odnose na veće tvrtke, koje imaju imovinu iz koje se mogu naplatiti stečajni vjerovnici, a u pravilu oko toga stečajni upravitelji imaju najviše posla.

Da je riječ o više-manje kozmetičkom zahvatu, ilustrira podatak da je za nedavno pokrenut stečaj nad građevinskom tvrtkom "Heres" inicijativu dao solinski "Cemex" zbog potraživanja od oko 2,1 milijun kuna, a Porezna uprava nije pokretala stečaj iako je račun "Heresa" bio u blokadi više od dvije godine zbog duga od čak 80 milijuna kuna!

Takvih velikih stečajeva u Zadru je sada samo još nekoliko, jer po nekoliko desetaka milijuna kuna teže stečajevi nekadašnjeg autobusera "Contusa", te proizvođača pršuta "Mataš MN".

Nekadašnje velike zadarske tvrtke odavno su već skončale u stečaju, kao što su bivši industrijski ponosi "Bagat" i "Polikem", velike trgovačke kuće "Zadranka" i "Plodine", građevinari GP "Jadran" i GP "Zadar"... A tko se sada očekuje u novom stečajnom valu? Bit će puno postupaka, ali su to sve male firme, kaže Josip Novak, glasnogovornik Tgovačkog suda Zadar.