Na potrošnju plina, a time grijanja ili kuhanja ovu zimu će se paziti. Rast cijena je neminovan, poručuju stručnjaci. Umjesto najavljenih 30 posto predviđaju ipak nešto blažu varijantu

Nakon što je MOL zaprijetio 30-postotnim povećanjem cijena plina, a predsjednica Vlade Jadranka Kosor odgovorila da to neće dopustiti, još se čeka rješenje koje bi zadovoljilo obje strane.

Stručnjaci predviđaju da poskupljenje ne bi trebalo biti veće od 10 posto. Što bi za prosječnog potrošača značilo 300 kuna više na godinu. Na potrošnju plina, a time grijanja ili kuhanja ovu zimu će se paziti. Rast cijena je neminovan, poručuju stručnjaci. Umjesto najavljenih 30 posto predviđaju ipak nešto blažu varijantu.

'Ulazna neka krene sa 10 do 15 posto, izlaz je negdje 6 do 8 posto. To je ugrubo 20 lipa, s time da je barem 3 do 5 lipa za distributere', kaže Miljenko Šunić iz Hrvatske stručne udruge za plin.

U procesu je pet komponenti. Plin, transport, skladištenje, distribucija i porezi. Poskupljenje bi se odnosilo na ulaznu cijenu plina i distribuciju. 20 lipa po metru kubnom za stan od 70 ili 80 kvadrata te potrošenih 1500 kubika na godinu bilo bi oko tristo kuna više. U konačnici sve ovisi o Vladinim pregovorima s Inom, odnosno MOL-om. Vlada do 1. prosinca mora otkupiti plinski biznis, no, sve je izvjesniji lanjski scenarij kada je Vlada odgodila preuzimanje biznisa, ali odobrila poskupljenje.

Tada od 20 posto. Drastičan skok sada bi stoga mogao brojne građane odvesti na rub egzistencije. U pitanju je 650 tisuća kućanstava. A zbog socijalne cijene u crvenom su i distributeri.

'Oni nažalost u ovom trenutku jedini vode i trpe cijelu problematiku socijalne politike. Dakle, kućanstva koja ne mogu podmirivati svoja dugovanja u rokovima', kaže Srećko Egzeta iz Elektrometala - distribucija plina Bjelovar.

A takvih je mnogo. Hrvatska ima 60 posto vlastite proizvodnje. Mnogi smatraju kako bi zbog toga niske cijene mogli i zadržati. Stručnjaci se ne slažu.

'S cijenom plina domaćih izvora praktički bi trebala biti približno jednaka cijeni proizvedenog plina u inozemstvu jer se time razvija domaći proizvod, a ne vanjski. I druga stvar, ne mora se sutra potrošiti ono što imaš pa da više nemaš', kaže Šunić.

Do ulaska u Eurospku uniju cijene će se morati korigirati. Zime koje dolaze građani će tako sve skuplje plaćati.