Zajedničke resurse Hrvatska i Srbija, smatra Tadić, trebaju iskoristiti u poljoprivredi, prehrambenoj i metalnoj industriji, 'osjetljivoj' obrambenoj industriji i IT-u

'Prije deset godina, u beogradskom Hyattu na susretu hrvatskih i srpskih gospodarstvenika, kazao sam da nema više bratstva i jedinstva, ali da postoje vječni hrvatski i srpski interesi. Sanjam dan kada će Hrvati i Srbi postati europski saveznici', ovako je jutros Nadan Vidošević, predsjednik HGK, otvorio Hrvatsko-srpski gospodarski forum, koji je uz predsjednike dviju država Josipovića i Tadića, dvojicu ministara gospodarstva Đuru Popijača i Slobodana Milosavljevića, okupio stotinjak hrvatskih i srpskih gospodarstvenika.

Izvrsni odnosi dvaju predsjednika pozitivno utječu na gospodarske odnose dviju zemalja, a u EU Hrvatska i Srbija mogu biti konkurentne samo ako čvršće surađuju, jer su nam države premale i tehnološki nenapredne, osnovna je poruka jutrošnjeg skupa. 'Nadan je u pravu, bratstvo i jedinstvo jest umrlo, ali ostali su naši vječni interesi. Otvaramo suradnju Hrvatske i Srbije koja neće biti kao u Jugoslaviji, tko se pokušava na to vratiti, griješi', kazao jepredsjednik Srbije Boris Tadić.

Tadić u Zagrebu kaže JI Europa, a ne Balkan

Govoreći o problemima hrvatskog i srpskog gospodarstva i poteškoćama proizvodnje i uspjeha na tržištu, Tadić je kazao kako su to 'kronične bolesti na Balkanu', da bi se ispravio i kazao 'kronične bolesti u jugoistočnoj Europi'.

'Ipak sam u Zagrebu i trebam koristiti odgovarajuću terminologiju,' kazao je Tadić.

'Srbi se žale da naše firme nemaju jednak tretman kao hrvatske u Srbiji; ako je to tako, očekujem da se to riješi', kazao je Tadić. Zajedničke resurse Hrvatska i Srbija, smatra Tadić, trebaju iskoristiti u poljoprivredi, prehrambenoj i metalnoj industriji, 'osjetljivoj' obrambenoj industriji i IT-u. Oba predsjednika složila su se da je tržište nesvrstanih zemalja, činjenica da smo bili osnivači ovog pokreta, zbog ideoloških razloga napušteno, što je vrlo štetno, jer je riječ o tržištima koja su nam bila prijateljska i gdje smo bili prepoznati.

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović kazao je kako je dobra vijest ta da nema više političke opstrukcije suradnje Hrvatske i Srbije te da je prošlo vrijeme kada se su se pravile afere oko svakog tipa suradnje sa Srbijom. 'Ponosno pokažite svako novo radno mjesto, svaki novi dinar ili kunu koje ste zaradili u odnosima s partnerima-susjedima', pozvao je Josipović gospodarstvenike.

'Poričem da ulaganja iz Srbije nisu dobrodošla, priznajem, bilo je diskriminacije srpskih tvrtki na natječajima u Hrvatskoj, toga je dosta, ali složio sam i ja listu hrvatskih tvrtki koje su u Srbiji diskriminirali', kazao je Josipović napominjući 'ako ne budemo surađivali sa Srbijom, teško ćemo se moći nositi s modernijim europskim gospodarstvima'.

Došli smo pameti, nesvrstani su ponovo 'in'

I Josipović, kao i njegov srpski kolegama žali što su šanse iz pokreta nesvrstanih premalo iskorištene: 'Ideologija je uništila gospodarske šanse iz pokreta nesvrstanih, srećom je prošlo to vrijeme i došli smo pameti.'

Za Tadića je uloga politike stvarati ambijent za razvoj gospodarstva, pa ističe da je 'nastup Josipovića i njega u Vukovaru, na Ovčari ili Paulin Dvoru jedan etički čin kojim se gradi suradnja'.

Tadić: Naši građani žele viši standard, a zadržali bi stare navike

Srpski predsjednik nezadovoljan je naslijeđenim mentalitetom iz socijalizma, za koji smatra da ne pridonosi gospodarskom rastu: 'Više od polovice naših građana ne želi završiti dodatnu školu da budu konkurentni, ne žele mijenjati svoje navike, jedino žele dobar standard, a to je moguće samo ako ljudi ulažu u sebe: politika je tu da stvara dobar ambijent u privredi.'

Struktura naših privreda bila je loša i prije krize, smatra Tadić: 'I jedni i drugi bili smo na ivici propasti, jer su naše stope rasta bile zasnovane na unutarnjoj potrošnji. Treba iskoristiti ovu krizu koja nam je ukazala na strukturne probleme koje moramo ukloniti, smanjiti javnu potrošnju i okrenuti se proizvodnji.'

Josipović smatra da Hrvatska i Srbija mogu pojačati suradnju u energetici, kemijskoj industriji, metalurgiji, transportu i plasmanu naftnih derivata, te da je prirodno područje suradnje poljoprivreda - jer je Srbija odlična baza za uvoz svježeg voća i povrća za našu prehrambenu industriju, a Hrvatska ima resurse koji su komplementarni onima u Srbiji.