Rast nezaposlenosti u vrijeme recesije normalnim smatra Goran Bakula, gospodarski savjetnik Nezavisnog hrvatskog sindikata

Dok većina hrvatskih županija bilježi pad nezaposlenosti, Zagreb se svrstao u skupinu onih u kojima je vojska nezaposlenih sve brojnija. Metropola, koja je do sada zbog jake centralizacije bila generator pozitivnih gospodarskih kretanja, čak prednjači u toj skupini s gotovo četiri tisuće nezaposlenih više u odnosu na siječanj. Što se zapravo događa s glavnim gradom, je li riječ o posljedicama krize? Hoće li situacija biti još gora?

Kada se pogleda tablica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o nezaposlenim osobama po županijama, Grad Zagreb drastično odskače od ostalih. Pad broja nezaposlenih u usporedbi s početkom godine bilježe čak i oni dijelovi Hrvatske koji u gospodarski slabije razvijeni, poput slavonskih županija, ili pak Ličko-senjske ili Šibensko-kninske županije.

Uz Zagreb, koji je rekorder po povećanju broja nezaposlenih, na toj su listi i Zagrebačka županija, s više od tisuću nezaposlenih više, Krapinsko-zagorska, Brodsko-posavska i sl. Na drugoj strani pak, primjer za pozitivnu bilancu je Istarska županija s dvije tisuće nezaposlenih manje te Dubrovačko-neretvanska s 1.500.

No što se to događa u Zagrebu? Ekonomski analitičari su nam pojasnili kako je riječ o nečemu što se odavno trebalo dogoditi - restrukturiranju.

'Recesija je samo katalizirala ono što se trebalo dogoditi a to je povećanje efikasnosti ali izmještanje s područja grada u periferne dijelove ili pak u susjednu županiju', rekao je Ante Babić, ekonomski analitičar. Zagreb je zbog svojih poreza i prireza ali i visoke cijene komunalnih usluga posato preskup za poduzetnike i ulagače, smatra Babić, koji zbog toga industriju sele drugdje a u Zagrebu ostavljaju samo svoja središta.

No, Babić poručuje kako nema mjesta zabrinutosti. 'Decentralizacija je trend koji zapravo i želimo. Tvornice zagađuju zraka, u Zagrebu se stvara gužva te ima ekonomskog smisla da se grupiraju u poslovnim zonama', pojasnio je.

Događa li se u Zagrebu ono što se u ostalim županijama već dogodilo? 'Dobar dio županija oko Zagreba doživio je prijem zaposlenih iz glavnog grada. Slavonija je imala veliki rast nezaposlenosti prije pa sada iz tog dna napreduje prema gore. Ista je stvar i s Dalmacijom', kaže Babić.

Najnaprednije županije, poput Istarske, koja bilježi najveći pad nezaposlenosti, već su izašle iz recesije poput zapadnoeuropskih zemalja, smatra analitičar. 'Kada dođe recesija ponestaje alibi da to restrukturiranja ne dođe, žao mi je samo da to na nacionalnoj razini nije iskorišteno', zaključuje Babić.

Veliki porast nezaposlenih u Zagrebu rezultat je uglavnom otpuštanja u industrijskom sektoru. No Babić predviđa kako će ta brojka narasti kada dođe do neizbježnih otpuštanja u administraciji i državnoj upravi. Parlamentarni izbori koji se održavaju slijedeće godine, jedan su od razloga zbog kojih je to restrukturiranje prolongirano.

'U Zagrebu se nalazi značajan dio industrije i značajan dio administracije. Sektor administracije još nije toliko ugrožen, njega tek treba restrukturirati što znači da slijede daljnja otpuštanja', smatra Babić.

S njim se djelomično slaže i ekonomski analitičar Damir Novotny. Smatra kako će na broj nezaposlenosti utjecati buduća otpuštanja u državnim poduzećima, no taj proces restrukturiranja, tvrdi Novotny, neće biti toliko dramatičan. 'Restrukturiranje u državnim poduzećima neće se odvijati toliko brzo kao što je to u privatnom sektoru. U Plivi je na primjer u jednoj godini otpušteno 1.500 zaposlenih', kaže Novotny.

Veliki rast broja nezaposlenih u glavnom gradu Novotny tumači na slijedeći način: 'U Zagrebu imate mnogo poduzeća koja se rekonstruiraju ali i onih koja su otišla u stečaj, poput Kamenskog. U nekim županijama do toga još nije niti došlo'. Analitičar je kao primjer uzeo Split gdje će doći do masovnih otpuštanja nakon rekonstrukcije ili stečaja u Konstruktoru ili pak u Brodosplitu.

Rast nezaposlenosti u vrijeme recesije normalnim smatra Goran Bakula, gospodarski savjetnik Nezavisnog hrvatskog sindikata. 'Imamo velik priljev ljudi koji su dolazili u Zagreb jer je tu većina gospodarskih aktivnosti. Zagreb se iscrpio, došlo je do zagušenja te smo došli do situacije kada se ne može dalje', kaže Bakula.

No vjeruje kako će se situacija u Zagrebu u skorije vrijeme ipak popraviti. Vjeruje kako bi gospodarski zamah u Zagrebu osigurao početak najavljenih investicija u Novi Zagreb te oživljavanje područje oko rijeke Save.