Priroda potrošnje kupaca potpuno se promijenila, te trgovci pribjegavaju različitim rješenjima kako bi vratili potrošnju na stare razine

Konzultantica u A.T. Kearneyu, Barbara Dorić, objasnila je za Poslovni dnevnik kako je recesija znatno utjecala na trendove kod potrošača, koji sad traže jednostavnije asortimane nižih cijena.

Ljudi kupuju neophodne stvari i zasićeni su brendovima, sada su naviknuti imati manje, pa će se najvjerojatnije i u budućnosti tako ponašati. S popustima i cijenama koje su utjecale na potrošačku svijest, trgovci će morati raditi više kako bi privukli istu potrošnju kupaca i ostvarili marže, kazala je Dorić.

Neki trgovci su već podigli razinu usluga, nudeći fleksibilno radno vrijeme ili kućne isporuke.

Provode se i velike marketinške te promidžbene kampanje, uvode nagradne igre i degustacije, ili se, pak, u velikim trgovačkim centrima organiziraju događanja, kao npr. noćni koncerti s prigodnim sniženjima.

No, Dorić smatra kako će kupci i nakon krize štedjeti i neće više trošiti kao ranije.

Naime, istraživanje pokazuje da je trgovački rat cijenama ugrozio profitabilnost trgovina i poziciju robnih marki. U pojedinim sektorima sniženja su dostigla neočekivanih 50 do 70 posto, što su kupci uzeli zdravo za gotovo. Također, cijene u trgovinama nisu samo dosegle razinu cijena u outletima, već su i značajno niže.

Što se tiče Hrvatske, potražnja potrošača u Lijepoj našoj i dalje će se smanjivati, što neće potaknuti rast maloprodaje, objasnila je Dorić. Zarade lokalnih proizvođača bit će manje, a privatne robne marke sve će više preuzimati udjele. Nadalje, nastavit će se konsolidacija tržišta kako bi proizvođači poboljšali efikasnost, što će ostaviti samo par velikih igrača, piše Poslovni.

Inače, u A. T. Kearneyu drže da će u budućnosti dodatno rasti tenzije između proizvođača i veletrgovaca zbog pada profitabilnosti kod jednih i drugih.

Narast će investicije u inovativnost proizvoda kako bi se proizvođači što više diferencirali i ponudili kupcima veću vrijednost za novac, a neki će prestati ulagati u brendove i fokusirati se na privatne robne marke. Naime, udio robnih marki u maloprodajnoj masi porastao je od 5,4 posto u 2004. na 13,6 posto u 2009. godini, prenosi danas.hr .