Eurosuper 95 i eurodizel, proizvedeni po EU standardima, u novoizgrađene će se terminale dovoziti iz rafinerija u BiH, iz Broda i Modriče

U zadarskoj luci Gaženica ove će se godine početi graditi spremnici za skladištenje naftnih derivata koji će iz ove luke odlaziti na svjetsko tržište. Eurosuper 95 i eurodizel, proizvedeni po EU standardima, u novoizgrađene će se terminale dovoziti iz rafinerija u BiH, iz Broda i Modriče, koje je kupio ruski naftni div "Zarubezhneft", odnosno "Neftgazinkor".

Ta je kompanija u rekonstrukciju i modernizaciju dviju bosanskih rafinerija dosad već investirala 400 milijuna eura, a do 2015. godine u planu je investicija od još 700 milijuna eura, doznaje Slobodna Dalmacija.

Otkad su prije nekoliko godina Rusi kupili bosansku naftnu industriju, traže iz koje će jadranske luke izvoziti prerađenu naftu, a riječ je o pet milijuna tona sirove nafte godišnje. Dugo su u igri bile Ploče, ali na kraju je izbor pao na Zadar. Planovi Rusa poklopili su se s planovima zadarske tvrtke "Kepol-terminal" koja već godinama ima spremnike za skladištenje kemikalija.

- Dosad smo imali kapacitet od 16,5 tisuća prostornih metara, a sad ćemo graditi rezervoare za još 60 tisuća prostornih metara. U drugoj fazi investicije, za koju smo već kao prvi u Hrvatskoj dobili objedinjene uvjete zaštite okoliša, gradimo pogon za proizvodnju biodizela kapaciteta 66 tisuća tona godišnje - kaže Bože Krce, direktor "Kepol-terminala".

Za te je projekte već ishođena i lokacijska dozvola, uskoro će biti gotova i građevinska dozvola koju odobrava izravno Ministarstvo graditeljstva, a istodobno traje i izbor izvođača radova od kojih se prikupljaju ponude. Krce očekuje da će početak gradnje biti najkasnije u svibnju, do kada će biti odlučeno i koja će banka pratiti projekt, ukupno procijenjen na 62 milijuna eura.

U pogonu za proizvodnju biodizela bit će posla za 30 ljudi, a isto toliko radnika će trebati i za nove skladišne pogone. No predviđaju se novi projekti, "Nestro Adria" priprema otvaranje niza benzinskih crpki uz državne i lokalne ceste po cijeloj Hrvatskoj u kojima bi se prodavao jeftiniji, a kvalitetan benzin.  

Posao je vrlo detaljno razrađen jer se priprema potpisivanje ugovora za zakup novoizgrađenih rezervoara na "15+5 godina puno za prazno" s bosanskim rafinerijama i ljubljanskim "Petrolom". No posao s Rusima nije samo u tome. Naime, kad modernizacija dviju bosanskih rafinerija bude dovršena, za izvoz će biti spremno 1-1,5 milijuna tona derivata. Kako nema željezničke pruge između Broda (bivšeg Bosanskog Broda) i Slavonskog Broda, u Slavonskom se priprema gradnja prekrcajnog terminala u koji će se naftni derivati dopremati produktovodom, a zatim prebacivati u vagone cisterne i potom dopremati u Zadar, a iz Zadra dalje brodovima.

Kako ovoliki teret ne može ići Ličkom prugom, u igru ponovno ulazi obnova prometa Unskom prugom. Hrvatski dio ove pruge, potvrdili su nam u Hrvatskim željeznicama, u potpunosti je obnovljen, a godinama se njome ne prometuje prije svega zbog političkog stava Republike Srpske. Sad je, međutim, u pitanju interes moćne ruske naftne kompanije koja ulaže više od milijardu eura u BiH, pa se može očekivati ubrzano pripremanje Unske pruge za ponovno otvaranje, u prvom redu za teretni promet. Obnova prometa ovom prugom je ušla i u hrvatsko-ruski međudržavni protokol o suradnji.

- Zajedno s "Optima grupom", koju su Rusi osnovali u Banjoj Luci, osnovali smo dvije zajedničke tvrtke - "Nestro Adria Zadar" d.o.o. i "Nestro Adria Slavonski Brod" d.o.o. U Slavonskom Brodu definiramo konačnu lokaciju za pretovarni terminal, što je investicija od oko 15 milijuna eura.

S druge strane, s Lučkom upravom u Zadru smo već dogovorili produženje "mokrog gata" s utakačkom rukom za transport derivata iz tankova do broda, odnosno produženje pristaništa za brodove za 30-ak metara, što će stajati 1,5 milijuna eura - objašnjava direktor Krce ovogodišnje velike investicijske aktivnosti.

U Gaženici već postoji naftni terminal kapaciteta 60 tisuća prostornih metara u vlasništvu "Tankerkomerca". "Kepol" je dosad svoje rezervoare od 16.500 prostornih metara koristio za skladištenje kemikalija za "Dioki" i "Chromos", a sada gradi terminale za naftne derivate. Da se objedine u holding, zadarski bi kapaciteti bili drugi po veličini na hrvatskom dijelu Jadrana.