Broj zaposlenih prošle je godine smanjen za pet posto, a ako uskoro i dođe do gospodarskog oporavka, zaposlenost se neće odmah povećavati, dr. Predrag Bejaković

Iako je, kad je riječ o omjeru broja umirovljenika i zaposlenih, pala na najniže grane u povijesti, Hrvatska će idućih mjeseci vjerojatno potonuti još i dublje, piše Novi list.

Trenutačan matematički odnos onih koji rade i uplaćuju doprinose - osiguranika - te onih koji dobivaju penzije - korisnika - iznosi 1 naprama 1,23 i najniži je od kada postoje statistike Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO).

To je crni vrhunac negativnog trenda koji traje već dvije godine i kojemu se kraja još ne vidi jer će broj penzionera rasti po uobičajenoj stopi od 2 posto godišnje, ali broj onih koji rade još će se neko vrijeme smanjivati - po optimističnoj prognozi 2 do 3 mjeseca, po pesimističnoj i duže.

Loš omjer

Prije točno godinu dana, u siječnju 2010., za jednog penzionera radilo je 1,28 zaposlenika, a prije dvije godine - početkom 2009. - taj je omjer iznosio 1 prema 1,38. Pad sa 1,38 na 1,23 zaposlenika po jednom penzioneru u svega dvije godine, cijena je koju gospodarska kriza naplatila mirovinskom sustavu. Tako loš omjer osiguranika i korisnika mirovina, kao što je sada, Hrvatska nije zabilježila ni u prošlom ekonomski kriznom razdoblju - početkom novog milenija. Naime, tijekom 2001. i 2002. omjer zaposlenih i umirovljenika kretao se na razini 1 naprama 1,36 ili 1,37.

- Hrvatski problem nije toliko u broju umirovljenika, koliko u broju zaposlenih - objašnjava dr. Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije (IJF) u Zagrebu. Broj zaposlenih prošle je godine smanjen za pet posto, a ako uskoro i dođe do gospodarskog oporavka, zaposlenost se neće odmah povećavati.

- Može se čak dogoditi da bilježimo gospodarski rast, a da se zaposlenost ne povećava, upozorava Bejaković. Uobičajeno je, dodaje, da se povećanje zaposlenosti događa tek tri do šest mjeseci nakon izlaska iz krize, odnosno početka gopodarskog oporavka.
U EU duže se radi

Da su hrvatske penzije sve jadnije, pokazuju i podaci o odnosu prosječnih mirovina i plaća. Početkom ove godine prosječna penzija ponovno iznosi manje od 40 posto prosječne plaće - 38,76 posto, odnosno 2.164 kune. Prije godinu dana penzija je pokrivala 40,4 posto prosječne plaće, početkom 2009. 39,3 posto, a početkom 2008. te 2007. bila je tek nešto viša nego sad - iznosila je 38,92, odnosno 39 posto prosječne plaće.

Pola milijuna ljudi nije odradilo mirovinski staž

Od 1,2 milijuna hrvatskih umirovljenika, njih više od 40 posto ili gotovo pola milijuna, korisnici su invalidskih i obiteljskih mirovina. To znači da je svega oko 600 milijuna ljudi prikupilo radni staž za punu ili prijevremenu starosnu mirovinu. Zato je prosječni staž hrvatskog umirovljenika manji nego drugdje u Europi.

- Puno kraće radimo nego drugi, a sve duže živimo, kao i svi ostali. Mirovine ne mogu biti veće ako se takvi odnosi nastave, kategoričan je Bejaković. Prosječna dob korištenja mirovina u Hrvatskoj od 2003. se povećala za čak tri godine - sa 16 na sadašnjih 19.

Najveće približavanje penzija i plaća dogodilo se početkom prošloga desetljeća - kada su prosječne mirovine iznosile povremeno i oko 44 posto prosječne plaće. Proteklih godina taj se odnos kretao uglavnom između 39 i 42 posto. U razvijenim europskim zemljama prosječne mirovine iznose 50 do 60 posto prosječne plaće. No, u tim državama, napominje Bejaković, ljudi puno duže rade.

- U Europskoj uniji prosječna dob odlaska u mirovinu je 62 godine, a u Hrvatskoj ispod 60 godina. Naši umirovljenici prosječno rade 29 godina, a koriste mirovine prosječno 19 godina - muškarci 17, žene 21 godinu. Takav je odnos neodrživ - ističe Bejaković.

Jedino je rješenje duži ostanak u svijetu rada. Kada bi građani Hrvatske sakupili cijeli mirovinski staž, penzije bi bile znatno veće, napominje Bejaković - iznosile bi prosječno, izračunao je, 60 posto plaće.