Vlada bi prvo trebala uvesti izvozne carine na strateške proizvode kako ih poslije ne bi skupo plaćali, a kao drugu mjeru odmah bi od carina trebala osloboditi uvoz žitarica, brašna, šećera, ulja i biljnih masnoća

Premijerka Kosor još je krajem siječnja obećala da će 'Vlada učiniti sve da ne bude značajnijih poskupljenja' hrane. Prije tjedan dana najavila je i susret s poduzetnicima iz prehrambenog sektora i trgovine, no oni, kako se čini, nisu spremni na ustupke. Kažu da Vlada ima tri mogućnosti za obuzdavanje cijena, javlja danas.hr .

Vlada bi prvo trebala uvesti izvozne carine na strateške proizvode kako ih poslije ne bi skupo plaćali, a kao drugu mjeru odmah bi od carina trebala osloboditi uvoz žitarica, brašna, šećera, ulja i biljnih masnoća. Treća mjera je smanjiti PDV-a na hranu, ocijenio je za Poslovni dnevnik Stipan Bilić, direktor Kondina.

No, ostali poduzetnici iz sektora prehrambene industrije i maloprodaje nisu pretjerano voljni otkrivati svoje karte u najavljenom razgovoru o cijenama. Na upite Poslovnog od dvadesetak vodećih kompanija odgovorilo ih je tek sedam, i to mahom načelno.

Tako prvi čovjek Podravke Miroslav Vitković kratko kaže da "nema komentara", dok Dragutin Drk iz Vindije ističe kako "ulažu napor da ostanu najpristupačniji potrošačima u omjeru kvalitete i cijena". Georg Gavrilović poručio je da u petrinjskoj mesnoj industriji cjenovnu politiku kreiraju sukladno tržišnim principima, ali i vodeći računa o trenutnoj gospodarskoj situaciji u zemlji.

Izravniji je bio Nadan Vidošević iz Kraša, koji priznaje da neće moći dati jamstva za cjenovne zahtjeve Vlade. "Kraš poslovnu politiku provodi sukladno ekonomskoj situaciji koju obilježava iznimno povećanje cijena sirovina, kako uvoznih tako i domaćih. Tržišno smo usmjerena kompanija i nastave li se poskupljenja sirovina bit ćemo prisiljeni povećati cijene svojih proizvoda", objasnio je Vidošević.

Sličnu poruku šalju i iz Nacionalnog trgovačkog lanca koji okuplja 16 tvrtki. "Maloprodaja nema prostora za daljnje spuštanje cijena bez smanjenja ulaznih troškova, a na račun vlastite marže. Otvaranjem niza novih centara bez jasne ekonomske logike, u 'ratu za prostor' trgovci su srušili vlastitu zaradu i bitno doprinijeli da troškovi života nisu rasli. Rat cijenama započeli su strani trgovci, koji su imali bitno povoljniju početnu poziciju: niže kamate stranih banaka, lakšu proceduru za dobivanje dozvola kako bismo imali strana ulaganja u trgovački umjesto proizvodni sektor te potporu jakih matica. Daljnjim rušenjem cijena domaća trgovina ušla bi u zonu negativnog poslovanja, posljedično bi došlo do zatvaranja dijela trgovina, a time i proizvodnje. Domaći trgovci, među kojima je NTL po tome predvodnik, snažno podupiru domaću proizvodnju, koja jedina može generirati daljnji rast potrošnje", poručio je Martin Evačić, predsjednik Uprave NTL-a.

Podsjetimo, premijerka Kosor je s istim ovim poduzetnicima o cjenicima hrane raspravljala i krajem srpnja 2009. godine, kada je na snagu stupila odluka o dizanju stope PDV-a na 23 posto. Poduzetnici su tada zajamčili da neće mijenjati cijene, iako su neki od njih još tada upozorili da dugoročno ne mogu podnijeti takav teret.