Posljednjih 6-7 godina najviše su poskupjela ulja, žitarice, voće i povrće, dok meso stagnira

Osam od deset hrvatskih kućanstava živi ispod svojih očekivanja! Prosječna obitelj mjesečno raspolaže sa 6320 kuna, a za život kakav bi oni htjeli nedostaje im još 2340 kuna - pokazala je analiza GfK. Iz godine u godinu udio građana koji prema vlastitoj procjeni žive lošije sve je veći i penje se sa 68 posto u 2008. na 77 posto u 2010. godini, piše večernji.hr

Subjektivni osjećaj siromaštva ima uporište i u objektivnim kretanjima - cijene hrane opet divljaju, što pogađa nacije u kojima su izdaci za hranu središnji trošak kućnog proračuna. Dok građani zapadne Europe ‘'pojedu'' do 10 posto svog budžeta, Hrvatima hrana uzme 32 posto.

Siječanjsko poskupljenje hrane od 2,6 posto potaknulo je premijerku da psihološki utječe na vodeće trgovce i proizvođače te zatraži od njih da obuzdaju cijene, no unatoč pomirljivim tonovima sa sastanka u Banskim dvorima, malo tko očekuje da će oni to i učiniti. Poručio je to premijerki s drugog skupa, kod predsjednika države, i Emil Tedeschi, vlasnik Atlantica, jer su osnovne sirovine prehrambene industrije najskuplje u posljednjih dvadeset godina, a visoke su i cijene energije.

Analitičari vjeruju da će cijene hrane u svijetu u iduće dvije-tri godine poskupjeti još 25 posto.

U Hrvatskoj posljednjih pet godina stagniraju samo cijene mesa, dok su kruh, žitarice, ulja, masti i povrće poskupjeli više od 30 posto. U Slavoniji je ove godine polubijeli kruh poskupio 100 posto, a on čini polovicu pekarske proizvodnje. Štruca alpskog kruha ili lovačke kore stoji i do 11 kuna, pa proizlazi da se za dvije štruce može kupiti kilogram piletine. Seljaci su za prošle žetve jedva dobili 1,20 kuna po kilogramu pšenice, a cijene kruha sada se formiraju u skladu s onima na svjetskim burzama, gdje je pšenica ovih dana već 2,20 kuna.

U vrijeme žetve govorilo se kako će pšenice, s obzirom na vremenske nepogode, u nas biti dovoljno tek za hrvatske potrebe, da bi resorno ministarstvo, tvrde upućeni, samo od srpnja do prosinca 2010. dalo suglasnost za izvoz oko 300.000 tona pšenice. Sad je ti isti uvoze jer je dijelu pekara pšenica bila preskupa na 1,20 kuna.

Premijerka obećava kako će se, bude li trebalo, intervenirati u robne rezerve. No, neki opravdano pretpostavljaju da je i ondje stanje kao svojedobno u Đakovštini. Na sva naša pitanja o rezervama mjerodavni uzvraćaju odgovorom kako je riječ o državnoj tajni.

Nada Barišić, direktorica Žitozajednice, koja okuplja 80% mlinarsko-pekarske industrije, kaže da je žalosno da se radi pritisak na domaću industriju da sama ponese teret krize, a država ništa ne daje i ne nudi rješenja. Županjski je mlin, prigovara se, sada mogao mljeti državnu pšenicu kojom bi se stabilizirale cijene kruha, no država ga je prodala. Stoga privatnim mlinarima nitko ne treba zamjeriti što su se, nakon dvije godine gubitaka, odlučili za tržišnu cijenu, bez ekstraprofita, kaže N. Barišić.

Konzultant Drago Munjiza kaže kako ne postoje nikakve mjere kojima bi bilo koja vlada mogla bitnije utjecati na cijene inputa, pa tako i na cijene na polici. Vlada može psihološki pritiskati gospodarstvenike da ne iskorištavaju situaciju pa dogovorno poskupe postotkom rasta cijena iznad postotka rasta inputa na svjetskome tržištu ili u obliku kontrole razina cijena u tvrtkama koje su u državnome vlasništvu. Dugoročno je najbolji alat dobra gospodarsko-socijalna i investicijska politika - kaže Munjiza.