Male banke moraju računati i na činjenicu da će ulaskom u EU strane banke moći otvarati podružnice u našoj zemlji bez odobrenja HNB-a, čime će konkurencija dodatno ojačati

Prema nerevidiranim podacima o poslovanju banaka za prošlu godinu njih šest je završilo godinu u minusu, dio njih ima stopu adekvatnosti kapitala tek nešto veću od minimalno propisanih 12 posto, dok Karlovačka banka ne ispunjava zahtjev minimalne adekvatnosti i ona u toj banci iznosi 7,90 posto, prenosi dalje.com

– Banke čija je adekvatnost kapitala niža od 14 posto, uz dodatni problem nenaplativosti potraživanja, pod najvećim su povećalom Hrvatske narodne banke – kaže viceguverner HNB-a Davor Holjevac.

Najveći problem imaju manje banke, odnosno one čiji je tržišni udjel ispod jedan posto te stručnjaci ponavljaju kako je za njih najbolje rješenje okrupnjavanje. Takvo rješenje preporučuje i Holjevac, no dodaje kako taj proces traje najmanje godinu-dvije. – A neke od manjih banaka za to nemaju više vremena – upozorava Holjevac.

Naime, proces spajanja uključuje tri koraka – spajanje istih proizvoda, pa tehnološko spajanje i zatim ono stvarno kroz zamjenu dionica. Upozorenja o konsolidaciji banaka stižu već godinama, no u vrijeme kada je povrat kapitala bio zadovoljavajući vlasnici banaka su teže prihvaćali ideju o spajanju pa čak i prodaji. Osim spajanja i prodaje, banke mogu ojačati položaj na tržištu i preoblikovanjem svog poslovanja iz univerzalnog u specijalizirano ili povećanjem kapitala.

– Male banke moraju računati i na činjenicu da će ulaskom u EU strane banke moći otvarati podružnice u našoj zemlji bez odobrenja HNB-a, čime će konkurencija dodatno ojačati – kaže Holjevac.

Odnos troškova i prihoda u manjim bankama je 80 posto, a u velikim ispod 50 posto. Konzultant Damir Novotny zaključuje da će male banke teško povećati svoj tržišni udjel zbog glavnog problema – nedostatka kapitala, te je stoga okrupnjavanje najbolje rješenje.

– Male banke ne mogu konkurirati velikima s ročnošću i kamatama – kaže Novotny. Smatra i da bi se kod nas trebalo dogoditi ono što se dogodilo u Italiji prije dvadeset godina kada je tamošnja središnja banka "natjerala" manje banke na spajanje, a posljedica toga je bilo, primjerice, stvaranje dviju velikih – UniCredit banke i Intese. Kod nas takvo što nije moguće jer konačnu odluku donose vlasnici. No trenutačno, iako postoji inicijativa o okrupnjavanju više manjih banaka, izgleda da će se veći dio njih odlučiti na prodaju, a dubinska snimanja već su u tijeku u nekim bankama.

Tako je, navodno, EBRD s jednom većom bankom zainteresiran za ulazak u Karlovačku banku, Société Général radi dubinsko snimanje u Vaba banci, čiji su suvlasnici već i javno objavili prodaju 38-postotnog udjela. Podravka navodno završava dubinsko snimanje u banci Kovanica, a isto se obavlja u Credo banci, te Centar banci, za koju su navodno zainteresirani ulagači iz Slovačke. Prošle se godine pak govorilo o navodnom spajanju Centar i Nava banke. Koncern Agram je pak spreman primiti moguće ponude za Kreditnu banku. Dulje se vrijeme već spominje da će turski vlasnici Solarisa prodati Jadransku banku. Problem nedovoljne stope adekvatnosti kapitala u Karlovačkoj banci trebao bi se riješiti uskoro, nadaju se u HNB-u, koji trenutačno u banci provodi superviziju.

– U tijeku su razgovori o dokapitalizaciji Karlovačke banke, no nikakve detalje u ovom trenutku nismo u mogućnosti komentirati. Za naše poslovanje važna je činjenica da radimo na podizanju stope adekvatnosti jamstvenog kapitala te smo sigurni da ćemo do kraja ovog mjeseca dosegnuti zakonom propisanu stopu od 12 posto. Očekujemo također da će revidirani podaci za prošlu godinu pokazati veću stopu adekvatnosti kapitala i manji gubitak nego što to pokazuje nerevidirano izvješće – objašnjava Šola i tvrdi da je poslovanje u prva tri mjeseca stabilno i pozitivno.

Banka bi, naime, mogla povećati kapital kroz hibridne instrumente ili se pak namiriti prodajom, primjerice, nekog od zemljišta ili nekretnina koji su kolaterala u nenaplativim kreditima. Zanimljivo je da neke manje banke imaju visok gubitak, ali istodobno i visoku stopu adekvatnosti kapitala zato što vlasnik "ubacuje" vlastiti novac u banku. Najveći problem domaćih banaka trenutačno je rastući trend nenaplativih potraživanja čija je prosječna stopa, prema posljednjim podacima, 11,2 posto, ali u nekim bankama prelazi i 20 posto.

Nerevidirani podaci o poslovanju banaka za prošlu godinu pokazuju da je bankarski sustav pozitivan te da profitabilnost raste. Ukupna aktiva iznosila je 391,62 milijarde kuna i bila je za 3,54 posto veća nego u istom razdoblju godinu prije (378,22 milijarde kuna). Prosječna stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala banaka iznosila je 18,36 posto, što je također pozitivan pomak u odnosu na 2009. godinu kada je iznosila 16,43 posto. Od 33 banke u Hrvatskoj u 2010., s dobiti je poslovalo njih 27, a šest je imalo gubitke, u ukupnom iznosu od 201,9 milijuna kuna, što je bolji rezultat nego 2009. kada je osam banaka završilo godinu sa 650,6 milijuna kuna gubitaka.

Banka s najvećim gubitkom u 2010. godini je Karlovačka banka sa 83,2 milijuna kuna gubitka, a slijede ju banka Kovanica sa 48,5 milijuna kuna te Croatia banka sa 41,7 milijuna kuna gubitka. Karlovačka banka je i jedina banka čija je stopa adekvatnosti jamstvenoga kapitala manja od minimalne propisane stope od 12 posto, ali koja bi se, prema najavama iz KaBe, već početkom travnja trebala povećati.