Pozadina tog Vladina podviga krije se u obustavi trgovanja Ininom dionicom. Hanfa je, naime, zabranila prodaju Ininih dionica do petka jer sumnja da preko posrednika Inine dionice kupuje MOL, suvlasnik te naftne kompanije.

MOL je, podsjetimo, zimus objavio privatnu ponudu za otkup Inih dionica kako bi stekao 51 posto te kompanije. Vlada, budući da nema novca, nije mogla dati svoju kontra ponudu kako bi spriječila MOL u preuzimanju Ine, ali su zato mirovinski fondovi za dionicu ponudili 30 kuna više od MOL-a.

Na taj su način spriječili MOL u njihovoj nakani, no naknadno je na burzi krenula žestoka kupnja dionica, a njihova je cijena sa 2830 kuna skočila na 4000.

Tada je Hanfa počela istraživati tko to kupuje dionice. Budući da do ulaska u EU pada u vodu borba za zlatnu dionicu Ine postala je upitna opravdanost odluke mirovinaca da kupuju dionice Ine.