Trenutačno se u Europi gradi 16 vjetroparkova na moru, a odobrava se izgradnja 52 nove, budući da su potencijali proizvodnje struje na moru ogromni te ekološki prihvatljivi

U ovom času planira se, ili već gradi 929 vjetroparkova na moru u 36 zemalja svijeta, dok Europa planira do 2020. godine izgraditi 100.000 MW vjetroelektrana na moru, što je, usporedbe radi, instalirana snaga 158 nuklearki u Krškom! Hrvatska bi na isti način mogla izvući veliku korist, piše danas.hr

Hrvatska brodogradnja se može, i treba uključiti u novi europski trend gradnje vjetroelektrana na moru, bez obzira na ishod privatizacije – poručeno je sa skupa akademika HAZU-a i drugih stručnjaka, organiziranog na ovu temu.

U ovom času, naime, planira se, ili već gradi 929 vjetroparkova na moru u 36 zemalja svijeta, dok Europa planira do 2020. godine izgraditi 100.000 MW vjetroelektrana na moru, što je, usporedbe radi, instalirana snaga 158 nuklearki u Krškom!

Trenutačno se u Europi gradi 16 vjetroparkova na moru, a odobrava se izgradnja 52 nove, budući da su potencijali proizvodnje struje na moru, iz besplatnog vjetra, ogromni te ekološki prihvatljivi. Najviše vjetroelektrana na moru gradi se ili planira u Velikoj Britaniji, dok i Švedska planira 2014. godine početi izgradnju svojih 300 vjetroturbina na Baltičkom moru, koje će strujom opskrbljivati 1,1 milijuna kućanstava. Iskoristivost vjetroturbina na moru prelazi 40 posto, za razliku od kopnenih, kod kojih je stupanj iskoristivosti instalirane snage od 25 do 30 posto.

''Makar su troškovi gradnje i održavanja vjetroelektrana na moru dvostruko veći od onih na kopnu, EU predviđa do 2026. godine brojem vjetroelektrana na moru prestići kapacitete vjetroelektrana na kopnu'', kazao je u HAZU-u akademik Božidar Liščić.

Prema njegovim riječima, hrvatska brodogradilišta imaju jedinstvenu šansu uključiti se u ove, sve brojnije projekte budućnosti, i to na način da grade čelične stupove za fiksne vjetroparkove na dubinama do 50 metara, ali, prije svega, plutajuće platforme za vjetroelektrane na dubinama većim od 50 metara.

Riječ je o složenim konstrukcijama koje se grade i montiraju na obali, a zatim, kako je prikazano u HAZU-u, običnim tegljačima odvlače do lokacije na moru.

Najveća šansa za hrvatska brodogradilišta, naglašeno je, specijalni su mali brodovi s dizalicama, za montažu i održavanje vjetroturbina, odnosno brodovi za polaganje podmorskih kablova, kojima se proizvedena struja šalje dalje u mrežu. Takvih je brodova u svijetu trenutačno 113, no trebat će ih sve više, i na njihovu se proizvodnju usmjerava sve više brodogradilišta u Europi, piše Novi list.