Nepovoljan utjecaj gospodarske kontrakcije u najvećoj se mjeri ogledao u prihodima od poreza na dobit

U samo godinu dana vanjski dug Hrvatske porastao je za najmanje 1,2 milijardi eura! Naime, prema posljednjim službenim rezultatima Hrvatske narodne banke krajem prošle godine vanjski dug iznosio je 45,8 milijardi eura!

"U navedeni je iznos, za razliku od prije analiziranih podataka, uključen i dug koji je dosad imao karakter kružnih ulaganja (1,3 mlrd. EUR). Naime, krajem 2010. ukinuta je inozemna pravna osoba putem koje su provedena navedena ulaganja tijekom 2008. i 2009., nakon čega taj dug više nema kružni karakter te je pripisan ukupnom stanju inozemnog duga", navodi se u analizi HNB-a.

Dug središnje države na kraju 2010. dosegnuo je 5,9 milijardi eura, a godišnjem porastu od 0,7 milijardi eura najviše je pridonijelo izdanje obveznice vrijedne 1,25 milijardi dolara na američkom tržištu u srpnju.

Nakon toga središnja je država uglavnom samo refinancirala dospjele obveze. Osim sektora države, inozemno su zaduživanje u prošloj godini prilično intenzivirala i javna poduzeća, ali većina novih dugovanja realizirana je tijekom prvih devet mjeseci, nakon čega je uslijedila stagnacija.

U posljednjem se tromjesečju ni HBOR nije dodatno zaduživao, pa se ni stanje duga javnog sektora nije znatno mijenjalo te se do kraja godine zadržalo na razini od 13,6 milijardi eura, napominju u HNB-u.

Upozorava se u analizi da preliminarni podaci Ministarstva financija pokazuju da su prihodi konsolidirane središnje države u 2010. iznosili 110,8 milijardi kuna, što je za 2,9 posto manje u odnosu na 2009. godinu.

Nepovoljan utjecaj gospodarske kontrakcije u najvećoj se mjeri ogledao u prihodima od poreza na dobit, koji su smanjeni gotovo za trećinu. Padu prihoda zamjetljivo su pridonijeli i prihodi od socijalnih doprinosa zbog smanjenja broja zaposlenih i prosječnih bruto plaća, a valja napomenuti da su navedena kretanja posljedica i porasta nelikvidnosti u gospodarstvu.

Naime, kako se naglašava u analizi prijavljeni neplaćeni nalozi za plaćanje pravnih osoba na osnovi poreza i doprinosa povećani su za 3,1 milijardi kuna u odnosu na kraj 2009. godine. Pad prihoda znatnije su ublažili prihodi od trošarina, uglavnom zbog naplate poreznog duga na osnovi trošarina na naftne derivate te prihodi od posebnog poreza na plaće,mirovine i druge primitke.

Zanimljivo je kako unatoč javno proklamiranoj politici da su rashodi državi ostali na razini prošle godine ipak povećani za 1,7 posto te su u 2010. iznosili 122,5 milijardi kuna.