Prosječan hrvatski gost ima 41 godinu, ima višu školu ili fakultet (60 posto), dolazi iz europskoga grada s više od 10 tisuća stanovnika, na odmor stiže automobilom, a standard mu je vrlo sličan našemu, jer po obitelji ima oko dvije tisuće eura mjesečnih primanja, piše Slobodna Dalmacija.

On je turist koji putuje najčešće s obitelji, a u Hrvatskoj je bio već više od tri puta i najvažniji mu je "pasivni odmor" i opuštanje. No, to ne znači da mu na odmoru smije biti dosadno. Štoviše... Tako izgleda profil nekog od oko 11 milijuna turista koji godišnje posjećuju Hrvatsku prema rezultatima istraživanja "Tomas" koje je proveo Institut za turizam Hrvatske, a čiji su rezultati objavljeni ovih dana.

Čak 84 posto naših gostiju na odmor stiže automobilom i takav omjer je već cijelo desetljeće prisutan, pa je i problem parkirališta u turističkim mjestima jedan od onih koje nam gosti stavljaju u sam vrh nedostataka u infrastrukturi. Tek osam posto turista stiže nam avionom. 

Uoči ugošćavanja prvih predsezonskih turista na obali, vrijedno je podsjetiti se kakvi nam to gosti dolaze na Jadran, što od nas očekuju, što nam zamjeraju, koliko troše i na što, što ih zanima, a čime su razočarani.

Dakle, čak dvije trećine turista u Hrvatsku dolazi radi opuštanja i pasivnog odmora, dok je za njih 44 posto prvi motiv dolaska - zabava. Novim iskustvima i doživljajima pri odabiru Hrvatske za odmor, vodi se 25 posto naših gostiju, dok radi kulturnih znamenitosti i događanja vezanih uz kulturu, u Hrvatsku stiže tek sedam posto svih gostiju!

Očigledno je da u području kulturnog turizma, koji u svijetu bilježi rastući trend, Hrvatska zaostaje u prezentaciji svojih mogućnosti, jer je većina gostiju oduševljena kulturno-povijesnim spomenicima kod nas, ali ne i njihovim stavljanjem u funkciju raznih kulturno-zabavnih događanja. Tijekom boravka na odmoru, naši gosti najradije sudjeluju u lokalnim zabavama na otvorenom, i to onima koje se ne plaćaju! Tek trećina njih posjećuje nacionalne parkove, koncerte, muzeje i izložbe, za koje se podrazumijeva i ulaznica.

126 eura dnevno, najviše među turistima, prosječno troše gosti iz Velike Britanije

58 eura dnevno, najmanje među posjetiteljima Hrvatske, prosječno troše njemački turisti

Potrošnja gostiju, na koju od turističkih radnika i ugostitelja stiže najviše primjedbi, iz godine u godinu polako raste i sada je dosegnula prosječnih 58 eura po osobi dnevno. No, razlike su u tom području velike, pa tako Britanci troše dvostruko više od hrvatskog turističkog prosjeka - 126 eura dnevno, Rusi 118 eura, a Francuzi 107 eura dnevno. Točno 58 eura troše dnevno u prosjeku Nijemci.

Naravno da najviše troše hotelski gosti, i to prosječno 100 eura dnevno, gosti kampova izdvajaju 47 eura svakog dana, a najskromniji u trošenju su gosti u privatnom smještaju, s tek 43 eura dnevnih troškova. Kada se zna da je u Hrvatskoj više od polovice turističkih kapaciteta upravo u domaćinstvima i apartmanima, jasno je da je i naš ukupni prihod od turizma najuže povezan s činjenicom da su nam u "špici" sezone najbrojniji gosti oni koji najmanje troše. Na sreću, hotelska sezona traje trostruko duže pa se i zarada time povećava.

U posljednje četiri godine naši gosti su povećali izdatke za ugostiteljske usluge, i to za 13 posto, ali to još uvijek znači da za hranu i piće troše tek 14,3 eura dnevno. No, čini se da je kupnja u Hrvatskoj izgubila na vrijednosti, jer je za 17 posto palo zanimanje za nju. Kada nas uspoređuju s konkurentskim zemljama na Mediteranu, većina naših gostiju kazat će da im je u Španjolskoj, Francuskoj, Italiji, Grčkoj, Crnoj Gori i Turskoj zabavnije nego u Hrvatskoj, dok je u Turskoj vrijednost za novac povoljnija. Kod nas im je, međutim, ljepša priroda, sigurnije je, lakše smo dostupni i gostoljubivi, ali za pravi odmor trebaju više javnih događanja, sporta i rekreacije.